Idi na sadržaj

Daira

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Daira
PodgrupeOkeanide
RoditeljiOkean i Tetida
Suprug(a)Hermes
Eumolp
Kadmo?
BraćaPotamoj
MitologijaGrčka mitologija

Daira (starogrčki: Δάειρα ili Δαείρας ) u grčkoj mitologiji jedna je od 3.000 Okeanida,[1] kćeri Titana Okeana i njegove supruge-žene Tetide.[2] Bila je božanstvo povezano sa Eleuzinskim misterijama. Njeno ime znači "onaj koji zna" od daô znanja koje se dobro povezuje sa unutrašnjim znanjem inicijata.[3]

Porodica

[uredi | uredi izvor]

Daira je bila kćerka Titana Okeana,[1] vjerovatno od njegove sestre-žene Tetide, dakle jedna je od 3.000 Oceanida. Drugi su je zvali jednostavno kao sestra Stiks[4] (također Okeanida).

Hermes tvrdi da je Daira postala majka Eleusisa,[2] eponima grada Eleusine. Inače, njihov sin se zvao dijete Ogiga, prvobitnog kralja Atike. U nekim mitovima, Eleusinu je rodila Immaradosa.[5] Aristofan je rekao da je Daira bila majka Semele.[6]

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Prema Eshilu, Daira je bila ista kao Perzefona.[7][8][9] Drugi su tvrdili da je bila Perzefonina medicinska sestra; Perzefonin tamničar; identična sa Afroditom; identična sa Demetrom;[10] identična sa Herom;[11] identična sa Hekatom;[12] neprijatelj Demetre, tako da je potonja sveštenica izbegavala njene obrede.[13][14]

Eleuzinska veza je očito fundamentalna i potvrđena je ponudama Dairi u eleuzinskom kontekstu u dva, ako ne i tri žrtvena kalendara iz petog i četvrtog stoljeća.[15] Haos u mitovima čak i u petom vijeku mora da je dijelom posljedica tajnovitosti Misterija, ali možda i nevažnosti ove posebne vrste tačnosti u ritualnim stvarima.[16] Atički vjerski službenik δαειρίης (Δαειρίης?) svjedoči Poluks[17] čije je ritualne aktivnosti Daira možda bila projekcija.[18]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Bane, Theresa (2013). Encyclopedia of Fairies in World Folklore and Mythology. McFarland, Incorporated, Publishers. str. 95. ISBN 9780786471119.
  2. 1 2 Pausanias, 1.38.7
  3. ↑ Or people may have heard 'torch', cf. Homeric Hymn to Demeter 48 with Richardson; or 'sister-in-law' (Phot. 5), Pausanias the Atticist and Ailios Dionysios 1 Erbse ap. Eustathius loc. cit. = FGrHist 369 F 1 (cf. Phot. 25) referred to ύγρά ούοία, which they say was called δαίρα in the mysteries.
  4. ↑ Pherecydes, fr. 45 = Fowler, p. 16
  5. ↑ Clement of Alexandria, Exhortations 45.1
  6. ↑ Pherecydes, fr. 804
  7. ↑ Pherecydes, fr. 277
  8. ↑ Lycophron, Alexandra 710 with scholia
  9. ↑ Etymologicum Magnum 244.34
  10. ↑ Phanodemos FGrHi5t 325 F is, also for Aphrodite
  11. ↑ Photius, 5
  12. ↑ Scholia on Apollonius of Rhodes, Argonautica 3.847
  13. ↑ Eustathius on Homer's Iliad 648.37
  14. ↑ Servius, Commentary on Virgil's Aeneid 4.58
  15. ↑ IG P 250 A 16 (Paiania); SEG 50.168; possibly also NGSL i.5 (Thorikos), as supplemented by N. Robertson, GRBS 37 (1996) 349; IG II 1496 = SIG 1029 where see Hiller von Gaertringen (his n. 19).
  16. ↑ Fowler, 1.7.7
  17. ↑ Pausanias, 1.35
  18. ↑ For discussion of Daeira see R. Parker, Polytheism and Society 340; Clinton, Sacred Officials 98. Pamias on fr. 45 wonders whether when Pausanias refers to οί παλαιοί he was thinking rather of Pherekydes of Syros; cf. app. crit. to fr. 177

Izvori

[uredi | uredi izvor]