Laringitis
| Laringitis | |
|---|---|
 | |
| Endoskopska slika upale grkljana uzrokovane kiselinskim refluksom | |
| Specijalnost | Otorinolaringologija |
| Simptomi | Promukao glas, groznica, bol[1][2] |
| Trajanje | Obično nešto više od dvije sedmice[1] |
| Uzroci | Virusni, traumatski, bakterijski[1] |
| Dijagnostička metoda | Na osnovu simptoma, pregled putem laringoskopije ako postoji zabrinutost[1] |
| Diferencijalna dijagnoza | Epiglotitis, rak grkljana, krup[1] |
| Prevencija | Izbjegavanje rizika |
| Liječenje | Mirovanje glasa, tečnost[1] |
| Frekvencija | Često[1] |
Laringitis je upala larinksa (glasne kutije).[1] Simptomi često uključuju promukao glas i mogu uključivati groznicagroznicu, kašalj, bol u prednjem dijelu vrata i otežano gutanje.[1][2] Obično traju manje od dvije sedmice.[1]
Uzroci
[uredi | uredi izvor]Laringitis se kategorizira kao akutni ako traje manje od tri sedmice i hronični ako simptomi traju duže od tri sedmice.[1] Akutni slučajevi se obično javljaju kao dio virusne infekcije gornjih disajnih puteva,[1] drugih infekcija i trauma poput kašlja ili drugih uzroka.[1] Hronični slučajevi mogu se javiti zbog pušenja, tuberkuloze, alergija, kiselinskog rfefluksa, reumatoidnog artritisa ili sarkoidoza.[1][3] Osnovni mehanizam uključuje iritaciju glasnih žica.[2]
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Zabrinjavajući znaci koji mogu zahtijevati daljnja istraživanja uključuju stridor, historiju radioterapije u vratu, probleme s gutanjem, trajanje duže od tri sedmice i historiju pušenja.[1] Ako su prisutni zabrinjavajući znaci, glasnice treba pregledati putem laringoskopije.[1] Ostala stanja koja mogu izazvati slične simptome uključuju epiglotitis, krup, udisanje stranog tijela i rak grkljana.[1][4]
Liječenje i epidemiologija
[uredi | uredi izvor]Akutni oblik infekcije, ili akutni laringitis, uglavnom prolazi bez specifičnog liječenja.[1] Mirovanje glasa i dovoljna količina tekućine mogu pomoći.[1] Antibiotici se uglavnom ne čine korisnima u akutnom obliku.[5] Akutni oblik je uobičajen, dok hronični oblik infekcije, ili hronični laringitis, nije.[1] Hronični laringitis se najčešće javlja u srednjoj dobi i češći je kod muškaraca nego kod žena.[6]
Znaci i simptomi
[uredi | uredi izvor]Primarni simptom laringitisa je promukao glas.[7]:108 Budući da laringitis može imati različite uzroke, drugi znaci i simptomi mogu varirati.[8] Mogu uključivati:
- Suho ili bolno grlo
- Kašalj (i uzročni faktor i simptom laringitisa)
- Često nakašljavanje
- Povećana proizvodnja sline
- Disfagija (otežano gutanje)
- Osjećaj oticanja u području larinksa (nelagoda u prednjem dijelu vrata)
- Globus pharyngeus (osjećaj knedle u grlu)
- Prehlada ili simptomi slični gripi (koji, kao i kašalj, također mogu biti uzročni faktor laringitisa)
- Otečeni limfni čvorovi u grlu, prsima ili licu
- Groznica
- Opći bol u mišićima (mialgija)
- Kratkoća daha, pretežno kod djece
Kvalitet glasa
[uredi | uredi izvor]Osim promuklog glasa, mogu se javiti promjene u visini i jačini tona sa laringitis. Govornici mogu osjetiti niži ili viši ton glasa od normalnog, ovisno o tome jesu li im glasnice otečene ili ukočene.[1][9] Također mogu imati prozračniji glas, jer više zraka struji kroz prostor između glasnica (glotis), tiši zvuk,[10] i smanjeni domet.[1]
Uzroci
[uredi | uredi izvor]
Laringitis može biti infektivnog i neinfektivnog porijekla. Rezultirajuća upala glasnica rezultira izobličenjem zvuka koji se tamo proizvodi.[1] Obično se razvija kao odgovor na infekciju, traumu glasnica ili alergije.[3] Hronični laringitis može biti uzrokovan i težim problemima, kao što su oštećenje živaca, rane i polipi ili tvrde i debele kvržice (noduli) na glasnicama.[11]
Akutni
[uredi | uredi izvor]Virusni
[uredi | uredi izvor]- Većinu akutnih slučajeva laringitisa uzrokuju virusne infekcije,[1] od kojih su najčešće rinovirus, virus influence, virus parainfluence, adenovirus, koronavirus i respiratorni sincicijski virus (RSV). Kod pacijenata koji imaju oslabljen imunološki sistem, drugi virusi poput herpesa i virusa humane imunodeficijencije (HIV) također mogu biti potencijalni uzroci.[nedostaje referenca]
Bakterijski
[uredi | uredi izvor]- Ovo je još jedan glavni uzrok akutnog laringitisa i može se razviti u vezi s bakterijskom infekcijom ili zbog nje.[1] Uobičajeni bakterijski sojevi su streptokok grupe A, Streptococcus pneumoniae, C. diphtheriae, M. catarrhalis, Haemophilus influenzae, Bordetella pertussis, Bacillus anthracis i M. tuberculosis. U zemljama u razvoju mogu se javiti neobičniji bakterijski slučajevi, kao što su mycobacterium i sifilitski, iako se ovi slučajevi mogu javiti i u razvijenim zemljama.[1]
Gljivični
[uredi | uredi izvor]- Laringitis uzrokovan gljivičnom infekcijom je čest, ali se ne dijagnosticira često prema pregledu BMJ-a i može činiti do 10% slučajeva akutnog laringitisa.[1] Pacijenti s funkcionalnim i oštećenim imunološkim sistemom mogu razviti gljivični laringitis, koji se može razviti kao posljedica nedavne upotrebe antibiotika ili inhalacijskih kortikosteroida.[1] Određeni sojevi gljivica koji mogu uzrokovati laringitis uključuju Histoplasma, Blastomyces, Candida (posebno kod imunokompromitovanih osoba), Cryptococcus, i Coccidioides.[nedostaje referenca]
Trauma
[uredi | uredi izvor]- Trauma je često posljedica prekomjerne upotrebe glasnica, kao što je vikanje, vrištanje ili pjevanje. Iako ovo često rezultira oštećenjem vanjskih slojeva glasnica, naknadni proces zacjeljivanja može dovesti do promjena u fiziologiji nabora.[1] Drugi potencijalni uzrok upale može biti prekomjerna upotreba glasnica.[12][13]
Trauma larinksa, uključujući jatrogenu traumu (uzrokovanu endotrahejskom intubacijom), također može rezultirati upalom glasnih žica.
Hronični
[uredi | uredi izvor]Alergije
[uredi | uredi izvor]Refluks
[uredi | uredi izvor]- Jedno moguće objašnjenje hroničnog laringitisa je da je upala uzrokovana gastroezofagusnim refluksom, koji uzrokuje naknadnu iritaciju glasnica.[15]
Autoimunski poremećaji
[uredi | uredi izvor]- Između otprilike 30 i 75% osoba s reumatoidnim artritisom prijavljuje simptome laringitisa.[1]
- Simptomi laringitisa prisutni su kod samo 0,5–5% osoba koje imaju sarkoidozu.[1] Prema meta-analizi Silve i suradnika (2007), ova bolest je često rijedak uzrok larinksnih simptoma i često se pogrešno dijagnosticira kao drugi poremećaj glasa.[16]
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Dijagnoza različitih oblika akutnog laringitisa uključuje:
- Laringitis nakon traume: Ovaj oblik laringitisa se obično identificira prikupljanjem anamneze koja pruža informacije o prethodnim fonotraumatskim iskustvima, unutrašnjim traumama uzrokovanim nedavnim procedurama, kao i svim prethodnim povredama vrata.[1][17]
- Akutni virusni laringitis: Ovaj oblik laringitisa karakterizira niži glasni ton, kao i promuklost.[1][17] Simptomi ovog oblika laringitisa obično su prisutni manje od jedne sedmice, međutim mogu trajati 3-4 sedmice.[1] Ovaj oblik laringitisa može biti praćen i simptomima gornjih disajnih puteva kao što su bol u grlu, odinofagija, rinoreja, dispneja, postnazalni iscjedak i začepljenost.[1]
- Gljivični laringitis: biopsija i kultura abnormalne lezije mogu pomoći u potvrđivanju gljivičnog laringitisa.[1]
Vizuelna dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Sam grkljan često pokazuje eritem (crvenilo) i edem (oticanje). Ovo se može vidjeti laringoskopijom ili stroboskopijom (metod zavisi od tipsa laringitisa).[7] Stroboskopija može biti relativno normalna ili može otkriti asimetriju, aperiodičnost i smanjene obrasce mukoznih valova.[18] Druge karakteristike tkiva larinksa mogu uključivati[nedostaje referenca]
- Crvenilo tkiva larinksa (akutno)
- Proširene krvne sudove (akutno)
- Debelo, ali suho tkivo larinksa (hronično)
- Ukočene glasnice
- Ljepljivi sekreti između glasnica i obližnjih struktura (interaritenoidna regija)
Upućivanje
[uredi | uredi izvor]Neki znakovi i simptomi ukazuju na potrebu za ranim upućivanjem.[1] To uključuje:
- Otežano gutanje
- Glasni stridor
- Bol u uhu
- Nedavni gubitak težine
- Istorija pušenja
- Trenutni ili nedavni tretman radioterapijom (u području vrata)
- Nedavna operacija vrata ili operacija koja uključuje endotrahealnu cijev
- Osoba je profesionalni korisnik glasa (nastavnik, pjevač, glumac, radnik u pozivnom centru, itd.)
Diferencijalna dijagnoza
[uredi | uredi izvor]- Akutni epiglotitis: Ovo je vjerovatnije kod osoba sa stridorom, slinjenje i bolno ili otežano gutanje.[1]
- Spazamskaa disfonija[18]
- Refluksni laringitis[18]
- Hronični alergijski laringitis[18]
- Neoplazma[18]
- Krup: Ovo se manifestuje lavežnim kašljem, promuklošću glasa i inspiratornim stridorom.[17]
Liječenje
[uredi | uredi izvor]Liječenje je često podržavajuće prirode i zavisi od težine i vrste laringitisa (akutni ili hronični).[1] Opšte mjere za ublažavanje simptoma laringitisa uključuju modifikaciju ponašanja, hidrataciju i ovlaživanje zraka.[1]
Vokalna higijena (briga o glasu) je veoma važna za ublažavanje simptoma laringitisa. Vokalna higijena uključuje mjere kao što su mirovanje glasa, pijenje dovoljne količine vode, smanjenje unosa kofeina i alkohola, prestanak pušenja i ograničavanje iskašljavanja grla.[1]
Akutni laringitis
[uredi | uredi izvor]Općenito, liječenje akutnog laringitisa uključuje vokalnu higijenu, lijekove protiv bolova (analgetici), ovlaživanje zraka i antibiotike.[1][5]
Virusni
[uredi | uredi izvor]Preporučeni tretman za virusni laringitis uključuje mirovanje glasa, lijekovi protiv bolova i mukolitike za često kašljanje.[7] Kućni lijekovi poput čaja i meda također mogu biti korisni.[1] Antibiotics are not used for treatment of viral laryngitis.[1][19]
Bakterijski
[uredi | uredi izvor]Antibiotici se mogu propisati za bakterijski laringitis, posebno kada su prisutni simptomi infekcije gornjih disajnih puteva.[7] Međutim, upotreba antibiotika je predmet velike debate za akutni laringitis. To se odnosi na pitanja efikasnosti, nuspojava, troškova i mogućnosti razvoja otpornosti na antibiotike. Sveukupno, antibiotici se ne čine vrlo učinkovitima u liječenju akutnog laringitisa.[5]
U teškim slučajevima bakterijskog laringitisa, kao što su supraglotitis ili epiglotitis, postoji veći rizik od začepljenja disajnih puteva.[7] Treba hitno uputiti ljekaru radi upravljanja disajnim putevima.[1] Liječenje može uključivati ovlaživanje zraka, kortikosteroidie, intravenske antibiotike i adrenalin u raspršivanju.[7]
Gljivični
[uredi | uredi izvor]Gljivični laringitis se može liječiti oralnim antifungalnim tabletama i antifungalnim rastvorima.[1][7] Obično se koriste do 3 sedmice, a liječenje će možda trebati ponoviti ako se gljivična infekcija vrati.[7]
Trauma
[uredi | uredi izvor]Laringitis uzrokovan prekomjernom upotrebom ili Zloupotreba glasa može se kontrolisati mjerama vokalne higijene.[nedostaje referenca]
Hronični laringitis
[uredi | uredi izvor]Refluks
[uredi | uredi izvor]Liječenje laringofatinsknog refluksa prvenstveno uključuje upravljanje ponašanjem i lijekove.[1][7] Upravljanje ponašanjem uključuje aspekte kao što su:
- Nošenje široke odjeće
- Jedenje manjih, češćih obroka
- Izbjegavanje određene hrane (npr. kofein, alkohol, začinjena hrana)[7]
Lijekovi protiv refluksa mogu se propisati pacijentima sa znacima hroničnog laringitisa i promuklosti.[20] Ako antirefluksna terapija ne rezultira smanjenjem simptoma, treba ispitati druge moguće uzroke.[1] Mogu se koristiti lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta za neutralizaciju kiselina (antacidi) i supresori kiseline (H-2 blokatori).[7] Antacidi često imaju kratko djelovanje i možda nisu dovoljni za liječenje.[7] Inhibitori protonske pumpe su efikasna vrsta lijekova.[7] Treba ih propisivati samo na određeni vremenski period, nakon čega treba preispitati simptome zbog značajnih dugoročnih nuspojava, poput gubitka koštane mase.[1] Inhibitori protonske pumpe ne djeluju kod svakoga. Fizička refluksna barijera (npr. Gaviscon tekućina) može biti prikladnija za neke.[1] Antisekretorni lijekovi (npr. čirevi) mogu imati nekoliko nuspojava.[1]
Kada je prikladno, antirefluksna operacija može koristiti nekim osobama.[1]
Upalni
[uredi | uredi izvor]Prilikom liječenja alergijskog laringitisa, utvrđeno je da su lokalni nazalni steroidi i imunoterapija učinkoviti za alergijski rinitis.[7] Antihistaminici također mogu biti korisni, ali mogu stvoriti suhoću u grkljanu.[7] Inhalacijski steroidi koji se koriste duži period mogu dovesti do problema s grkljanom i glasom.[7]
Autoimunski
[uredi | uredi izvor]Pemfigoid sluznice se može liječiti s lijekovima (ciklofosfamid i prednizolon).[1]
Granulomatozni
[uredi | uredi izvor]Sarkoidoza se obično liječi sistemskim kortikosteroidima. Manje često korišteni tretmani uključuju intralezijske injekcije ili lasersku resekciju.[1]
Prognoza
[uredi | uredi izvor]Akutni
[uredi | uredi izvor]Akutni laringitis može potrajati, ali će se obično sam riješiti u roku od dvije sedmice.[1] Oporavak će vjerovatno biti brz ako pacijent slijedi plan liječenja.[21] Kod virusnog laringitisa, simptomi mogu trajati duži period, čak i kada je upala gornjih disajnih puteva izliječena.[19]
Hronični
[uredi | uredi izvor]Laringitis koji traje duže od 3 sedmice smatra se hroničnim.[1] Ako larinksnni simptomi traju duže od tri sedmice, treba uputiti pacijenta ljekaru na daljnji pregled, uključujući direktnu laringoskopiju.[1] Prognoza za hronični laringitis varira u zavisnosti od uzroka laringitisa.[21]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 Wood, John M.; Athanasiadis, Theodore; Allen, Jacqui (9. 10. 2014). "Laryngitis". BMJ. 349: g5827. doi:10.1136/bmj.g5827. ISSN 1756-1833. PMID 25300640. S2CID 216101435. Arhivirano s originala, 13. 11. 2016. Pristupljeno 21. 11. 2016.
- 1 2 3 "Laryngitis - National Library of Medicine". PubMed Health. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 9. 11. 2016.
- 1 2 Dworkin, James Paul (april 2008). "Laryngitis: Types, Causes, and Treatments". Otolaryngologic Clinics of North America. 41 (2): 419–436. doi:10.1016/j.otc.2007.11.011. PMID 18328379.
- ↑ Ferri, Fred F. (2016). Ferri's Clinical Advisor 2017: 5 Books in 1 (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 709. ISBN 9780323448383. Arhivirano s originala, 10. 11. 2016.
- 1 2 3 Reveiz, L; Cardona, AF (23. 5. 2015). "Antibiotics for acute laryngitis in adults". Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (5): CD004783. doi:10.1002/14651858.CD004783.pub5. PMC 6486127. PMID 26002823.
- ↑ Dhingra, P. L.; Dhingra, Shruti (2014). Diseases of Ear, Nose and Throat (jezik: engleski) (6 izd.). Elsevier Health Sciences. str. 292. ISBN 9788131236932. Arhivirano s originala, 10. 11. 2016.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Colton, Raymond H.; Casper, Janina K.; Leonard, Rebecca (2011). Understanding Voice Problems (4th izd.). Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins. str. 308–309. ISBN 978-1-60913-874-5.
- ↑ Verdolini, Katherine; Rosen, Clark A.; Branksi, Ryan C., ured. (2006). Classification Manual of Voice Disorders-I. American Speech-Language-Hearing Association. Mahwah, N.J: Lawrence Erlbaum.
- ↑ Takahashi, H.; Koike, Y. (1976). "Some perceptual dimensions and acoustical correlates of pathologic voices". Acta Oto-Laryngologica Supplementum (338): 1–24.
- ↑ Shipp, Thomas; Huntington, Dorothy A. (1. 11. 1965). "Some Acoustic and Perceptual Factors in Acute-Laryngitic Hoarseness". Journal of Speech and Hearing Disorders. 30 (4): 350–9. doi:10.1044/jshd.3004.350. ISSN 0022-4677. PMID 5835492.
- ↑ Ferri, Fred F. (2016). Ferri's Clinical Advisor 2017: 5 Books in 1 (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 709. ISBN 9780323448383. Šablon:Verify source
- ↑ Ferri, Fred F. (2016). Ferri's Clinical Advisor 2017: 5 Books in 1 (jezik: engleski). Elsevier Health Sciences. str. 709. ISBN 9780323448383.
- ↑ Reveiz, L; Cardona, AF (23. 5. 2015). "Antibiotics for acute laryngitis in adults". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (5): CD004783. doi:10.1002/14651858.CD004783.pub5. PMC 6486127. PMID 26002823.
- ↑ Brook, Christopher; Platt, Michael; Reese, Stephen; Noordzij, Pieter (januar 2016). "Utility of Allergy Testing in Patients with Chronic Laryngopharyngeal Symptoms: Is It Allergic Laryngitis?". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 154 (1): 41–45. doi:10.1177/0194599815607850. PMID 26428475. S2CID 24593040.
- ↑ Joniau, Sander; Bradshaw, Anthony; Esterman, Adrian; Carney, A. Simon (maj 2007). "Reflux and laryngitis: A systematic review". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 136 (5): 686–692. doi:10.1016/j.otohns.2006.12.004. PMID 17478199. S2CID 24123158.
- ↑ Silva, Leonardo; Damrose, Edward; Bairao, Fernanda; Nina, Mayra; Junior, James; Costa, Henrique (juni 2008). "Infectious granulomatous laryngitis: a retrospective study of 24 cases". European Archives of Oto-Rhino-Laryngology. 265 (6): 675–680. doi:10.1007/s00405-007-0533-4. PMID 18060554. S2CID 19082413.
- 1 2 3 House, SA (decembar 2017). "Hoarseness in Adults". Am Fam Physician. 11 (11): 720–728. PMID 29431404.
- 1 2 3 4 5 Gupta G, Mahajan K (2020). "Acute Laryngitis". Statpearls. PMID 30521292. [[Slika:CC-BY icon.svg|80px | Tekst je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod Creative Commons Attribution 4.0 International License.
- 1 2 Dominguez, L. M.; Simpson, C. B. (decembar 2015). "Viral laryngitis". Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery. 23 (6): 454–458. doi:10.1097/moo.0000000000000203. PMID 26397458. S2CID 10954996.
- ↑ Schwartz, Seth R.; Cohen, Seth M.; Dailey, Seth H.; Rosenfeld, Richard M.; Deutsch, Ellen S.; Gillespie, M. Boyd; Granieri, Evelyn; Hapner, Edie R.; Kimball, C. Eve (1. 9. 2009). "Clinical Practice Guideline Hoarseness (Dysphonia)". Otolaryngology–Head and Neck Surgery (jezik: engleski). 141 (3 suppl): S1–S31. doi:10.1016/j.otohns.2009.06.744. ISSN 0194-5998. PMID 19729111. S2CID 14655786.
- 1 2 Jonas, Nico (2007). "Laryngitis Management". Journal of Modern Pharmacy. 14 (5): 44.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Stranice koje koriste šablon "Nedostaje referenca" s nepoznatim parametrima
- Akutne infekcije gornjih disajnih puteva
- Ljudsko grlo
- Ljudski glas
- Upale
- Laringologija
- Poremećaji glasa
- Članci hitne medicine na Wikipediji spremni za prevođenje
- Članci medicine na Wikipediji spremni za prevođenje
- Otorinolaringologija