Spreča
| Spreča | |
|---|---|
 Tok Spreče | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Lokacija | Zvornik, Kalesija, Živinice, Lukavac, Petrovo, Gračanica, Doboj Istok, Doboj |
| Gradovi kroz koje protiče | Kalesija, Živinice, Lukavac, Gračanica, Bosansko Petrovo Selo, Doboj |
| Plovnost | Nije plovna |
| Dužina | 137,5 km |
| Izvor | ispod brda Velja Glava, u području sela Snagovo, Zvornik 44°21′09″N 19°01′16″E / 44.35250°N 19.02111°E |
| NV izvora | 261 m |
| Ušće | Bosna kod Doboja 44°44′03″N 18°06′05″E / 44.73417°N 18.10139°E |
| Ulijeva se u | Bosnu |
| Progresija | Bosna → Sava → Dunav → Crno more |
| Sliv | Crnomorski sliv |
| Površina sliva | 1.947,7 km2 |
| Riječni sistem | Bosna |
| Lijeve pritoke | Gribaja, Oskova, Gostelja, Jala, Sokoluša, Brijesnica, Jadrina, Kamenička rijeka, Sočkovačka rijeka, Prenja, Gračanička rijeka |
| Desne pritoke | Ljubače, Brestovik, Dugonja, Lješnica |
Spreča je rijeka u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, desna i najduža pritoka Bosne. Duga je 137–137,6 km, a porječje joj obuhvata približno 1.947 km².[1] Izvire u području sela Papraća, odnosno Snagovo, jugozapadno od Zvornika, i teče prema zapadu kroz sjeveroistočnu Bosnu.[1] Na svom toku prolazi kroz područja Kalesije, Živinica, Lukavca, Petrova, Gračanice, Doboj Istoka i Doboja, gdje se ulijeva u Bosnu.
Tok
[uredi | uredi izvor]Gornji tok Spreče vezan je za istočne padine sjeveroistočne Bosne, odakle rijeka teče prema Sprečkom polju. U srednjem toku njen prirodni režim izmijenjen je izgradnjom brane Modrac, kojom je nastalo Modračko jezero.[2] Akumulacija je formirana 1964. izgradnjom brane na Spreči u mjestu Modrac, na području Lukavca.[2] Nizvodno od brane rijeka nastavlja prema Gračanici, Petrovu, Doboj Istoku i Doboju, gdje završava tok ušćem u Bosnu. Preko Bosne, Save i Dunava pripada crnomorskom slivu.
Pritoke i sliv
[uredi | uredi izvor]Spreča prima više pritoka iz šireg područja Tuzlanskog kantona i dobojskog kraja. Među važnijim pritokama su Gribaja, Oskova, Gostelja, Jala, Sokoluša, Brijesnica, Jadrina, Kamenička rijeka, Sočkovačka rijeka i Prenja. U hidrološkom sistemu srednjeg toka posebnu ulogu imaju pritoke koje utiču na dotok u akumulaciju Modrac i na protok Spreče nizvodno od brane.[3] Zbog ravničarskih dijelova toka i velikog slivnog područja, Spreča je hidrološki važna za naselja, poljoprivredu i industriju sjeveroistočne Bosne.
Korištenje vode
[uredi | uredi izvor]Vode Spreče koriste se za industriju Tuzlanskog kantona, naročito preko sistema akumulacije Modrac. Brana i akumulacija služe za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima na području Tuzlanskog kantona, uključujući postrojenja u Lukavcu i Tuzli.[4] Osim industrijskog vodosnabdijevanja, akumulacija utiče na održavanje minimalnog protoka Spreče nizvodno od brane u sušnim razdobljima.[4] Modračko jezero ima i rekreacijsku i turističku vrijednost, iako je primarno nastalo kao vodoprivredni i industrijski objekt.[2]
Poplave i okoliš
[uredi | uredi izvor]Spreča je vodotok koji može izazvati poplave, posebno u nizvodnim područjima i pri velikim dotocima iz pritoka. Tuzlanski kanton je radi bolje prevencije poplava instalirao hidrološke stanice na vodotocima koji utiču na ukupni protok Spreče nizvodno od brane Modrac.[3] U donjem toku rijeka je na pojedinim mjestima opterećena nanosom, otpadom i zaraslim obalama, što otežava protok i povećava potrebu za održavanjem riječnog korita.
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Spreča". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 15. 5. 2026.
- 1 2 3 "Jezero Modrac". Turistička zajednica Tuzlanskog kantona. Pristupljeno 15. 5. 2026.
- 1 2 "Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava". Vlada Tuzlanskog kantona. 14. 2. 2025. Pristupljeno 15. 5. 2026.
- 1 2 "Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode". JP "Spreča" Tuzla. Pristupljeno 15. 5. 2026.
