Idi na sadržaj

Torus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Torus je obrtna površ koja se dobija kada se rotira kružnica u trodimenzionom prostoru oko ose komplanarne sa kružnicom, a koja ne dodiruje krug.

Torus
  1. Ako osa rotacije ne dodiruje kružnicu površ ima oblik prstena i naziva se prstenasti torus ili samo torus.
  2. U slučaju da je osa rotacije tangenta kružnice dobijena površ se naziva rog torus
  3. kada za osu rotacije uzmemo tetivu kružnice rezultujuća površ je vretenasti torus.

Jednačina

[uredi | uredi izvor]

Kao takva površ torus ima "rupu". Ako označimo sa c radijus od centra "rupe" do centra torusa, a sa a radijus torusa dolazimo do njegove parametarske jednačine:

{x=(c+acosv)cosuy=(c+acosv)sinuz=asinv za u,v∈[0,2π) [1]

gdje su u i v uglovi koji čine puni krug, tako da njihove vrijednosti počinju i završavaju u istoj tački

c je udaljenost od centra cijevi do središta torusa, a je promjer cijevi. c je glavni radijus, a a sporedni radijus.

Implicitna jednačina u Kartezijevim koordinatama je

(c−x2+y2)2+z2=a2,

Površina i zapremina

[uredi | uredi izvor]

Površina torusa je

P=(2πr)(2πR)=4π2ca [2][3]

a zapremina

V=(πa2)(2πc)=2π2ca2

 V=2π2Rr2,

Dokaz

 S=S1−S2,

 S1=π(R+a)2,

 S2=π(R−a)2

Prema Pitagorinoj teoremi imamo

 a=r2−z2

 S1=π(R+r2−z2)2
 S2=π(R−r2−z2)2

 S=π(R+r2−z2)2−π(R−r2−z2)2

 S=π[(R+r2−z2)2−(R−r2−z2)2]

 S=π(R2+2Rr2−z2+r2−z2−R2+2Rr2−z2−r2+z2)

 S=π(2Rr2−z2+2Rr2−z2)

 S=4πRr2−z2

 V=∫−rrS(z)dz

 V=∫−rr4πRr2−z2dz

 V=4πR∫−rrr2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz

 dudz=dr2−z2dz

dr2−z2dzd(r2−z2)d(r2−z2)

dr2−z2d(r2−z2)d(r2−z2)dz

 dudz=12(r2−z2)(dr2dz2−dz2dz)=12(r2−z2)(0−2z)=−2z2(r2−z2)=−z(r2−z2)

 du=−zr2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr−∫−rr−z2r2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr−∫−rr−z2−r2+r2r2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr−∫−rrr2−z2r2−z2dz+∫−rrr2r2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr−∫−rrr2−z2dz+r2∫−rr1r2−z2dz

 ∫−rrr2−z2dz+∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr+r2∫−rr1r2(1−z2r2)dz

 2∫−rrr2−z2dz=zr2−z2|−rr+r2∫−rr1(1−(zr)2)d(zr)

 ∫−rrr2−z2dz=zr2−z2+r2arcsin⁡(zr)2|−rr

 ∫−rrr2−z2dz=rr2−r2+r2arcsin⁡(rr)2−−rr2−(−r)2+r2arcsin⁡((−r)r)2

 ∫−rrr2−z2dz=r2arcsin⁡(1)−r2arcsin⁡(−1)2

 ∫−rrr2−z2dz=r22(π2−(−π2))

 ∫−rrr2−z2dz=r2π2

 V=4πR∫−rrr2−z2dz→V=4πRr2π2

 V=2π2Rr2,

Prstenasti torus

[uredi | uredi izvor]

Parametarska jednačina prstenastog torusa je

{x=(c+acosv)cosuy=(c+acosv)sinuz=asinv

za u,v∈[0,2π) ia>c

Koficienti prve kvadratne forme su

E=(c+acosv)2
F=0
G=a2

dok za koeficiente druge kvadratne forme dobijamo

L=−(c+acosv)cosv
M=0
N=−a

Gausova i srednja kriva su date sa:

KG=cosva(c+acosv)

KS=−c+2acosv2a(c+acosv)

Rog torus

[uredi | uredi izvor]

Uzimajući u jednačini

{x=(c+acosv)cosuy=(c+acosv)sinuz=asinv

da je c=a dobijamo parametarsku jednačinu rog torusa [4]

{x=a(1+cosv)cosuy=a(1+cosv)sinuz=asinv

Za koeficiente prve kvadratne forme dobijamo:

E=4a2cos4(12v)
F=0
G=a2

dok su koeficienti druge kvadratne forme rog torusa:

L=−2acos2(12)cosv
M=0
N=−a

Vretenasti torus

[uredi | uredi izvor]

Kod vretenastog torusa parametarska jednačina, formule za koeficiente prve i druge kvadratne forme i formule za izračunavanje srednje i Gausove krive su iste kao i kod prstenastog torusa, uz uslov c<a.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Rotacione površi i njihova vizuelizacija u programskom paketu Mathematica Niš, novembar 2013.[mrtav link]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "parametarska jednačina 06. juli 1995". Arhivirano s originala, 20. 5. 2019. Pristupljeno 1. 5. 2016.
  2. ↑ ring torus
  3. ↑ površina torusa
  4. ↑ Horn torus Niš novembar 2013[mrtav link]