Gedeo
| Kulturni krajolik Gedeo | |
|---|---|
| Država | |
| Godina uvrštenja | 2023. |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | (iii) (v) |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1641 |
| Koordinate | 6°14′56″N 38°17′16″E / 6.24889°N 38.28778°E |
Gedeo je zona u Regiji južnih naroda, nacionalnosti i naroda Etiopije. Ova zona je dobila ime po narodu Gedeo, čija se domovina nalazi u ovoj zoni. Gedeo je eksklava JNEGG-a koja se sastoji od uskog pojasa zemlje duž istočne strmine Etiopskog gorja. Okružen je regijom Oromia, koja graniči sa zonom na istoku, jugu i zapadu; Gedeo dijeli sjevernu granicu s regijom Sidama. Dilla je administrativno središte, a ostali gradovi su Wonago, Yirgachefe, Chelelekitu i Gedeb.
Nadmorska visina kreće se između 1268 i 2993 metara, te se nalazi u blizini jezera Abaya[1] Gedeo ima 215 kilometara cesta za sve vremenske prilike i 54 kilometra cesta za suhe uvjete, s prosječnom gustoćom cesta od 199 kilometara na 1000 četvornih kilometara.[2]
Središnja statistička agencija Etiopije (CSA) izvijestila je da su 63.562 tone kave proizvedene u Sidami i Gedeu 2005. goine, na temelju evidencije inspekcije etiopske uprave za kavu i čaj. To predstavlja 63% proizvodnje JNEGG-a i 28% ukupne proizvodnje Etiopije[3] Dana 28. srpnja 2009., zonski odjel za koordinaciju poljoprivrede i ruralnog razvoja u Dili izvijestio je da su poljoprivrednici u zoni Gedeo tijekom godine proizveli više od 359,2 milijuna Birra kave.[4]
Gedeo je dom za otprilike 2.550.000 pripadnika naroda Gedeo.[5] Prošarana svetim šumama i megalitskim spomenicima, ova regija je mjesto gdje se tisućama godina prakticira tradicionalno poljošumarstvo.[6] Zbog tih tradicionalnih praksi, duge povijesti naseljavanja i kulturnog značaja regije, kulturni krajolik Gedeo upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi 2023. godine.[5]
Tisuće kamenih stela, od kojih su najstarije iz neolitika, zabilježene su diljem krajolika na otprilike 100 lokacija. Najveće stele visoke su oko 8 metara i promjera 1 metar, a prikazuju antropomorfne i faličke prizore. Pronađeno je i nekoliko grobnih mjesta i nekropola, a česti su i ugravirani petroglifi.
Vulkanizam tijekom miocena i kvartara, te brojne aluvijalne rijeke čine regiju vrlo plodnom. Više od 90% površine Gedeo zone prekriveno je poljošumarstvom, a glavni poljoprivredni proizvodi su enset (ukrasna banana, Ensete ventricosum) i kava.[6] Farme su vertikalno stratificirane, a biljke enseta i kave uzgajaju se ispod zrelih autohtonih stabala. Korjenasto povrće poput kasave i mahunarki uzgaja se ispod glavnih komercijalnih usjeva. Kako bi se izbjegli negativni učinci erozije na stepenasti krajolik, gotovo se uopće ne obrađuje zemlja, a farme se često rotiraju na mjestima gdje obrađuju, što dopušta da neka područja ostanu neobrađena.[6]
Kulturno znanje o tome kako upravljati i očuvati poljošumarski sustav proizlazi iz običaja i vjerovanja naroda Gedeo, što dovodi do simbiotičkog odnosa između čovjeka i okoliša. Područje sadrži nekoliko svetih šuma u kojima je sječa zabranjena.[5]
- ↑ Kippie Kanshie, T. "Five thousand years of sustainability? A case study on Gedeo land use" Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2011. (Wayback Machine) (PhD dissertation: May 2002), p. 22
- ↑ "Detailed statistics on roads" Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. srpnja 2011. (Wayback Machine), SNNPR Bureau of Finance and Economic Development website (accessed 3 September 2009)
- ↑ CSA 2005 National Statistics Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. srpnja 2008. (Wayback Machine), Table D.2
- ↑ "Farmers in Gedeo obtain over 359 mln birr from coffee sale" [neaktivna poveznica], Ethiopian News Agency, 28 July 2009 (accessed 1 November 2009)
- 1 2 3 "Kulturni krajolik Gedeo", UNESCO-ov centar svjetske baštine (engl.) Preuzeto 26. srpnja 2025.
- 1 2 3 Ministarstvo kulture, turizma i sporta, Savezna Demokratska Republika Etiopija (siječanj 2021.), Kulturni krajolik Gedeo: Dosje o nominaciji za svjetsku baštinu (Izvješće) (engl.) Preuzeto 26. srpnja 2025.
- Pet tisuća godina održivosti? Studija slučaja o korištenju zemljišta Gedea. Doktorska disertacija Kippie Kanshie, T. svibnja 2002.ISBN 90-804443-6-7, izdavač Treemail, 295 str, 20 stranica ilustracija u boji.