Proplastid
Proplastidi su nediferencirana vrsta plastida.[1]
Sve druge vrste plastida (kloroplasti, kromoplasti i leukoplasti) nastaju od proplastida.[1] Ovisno o tome koju će ulogu imati u budućnosti, proplastidi poprimaju ili ne poprimaju boju i odgovarajuće karakteristike.[1] Sitni su i vrlo jednostavne građe, i stroma im ima samo malo nepravilno naboranih membrana.[1] Mlade meristemske stanice su mjesto gdje su smješteni proplastidi.[1]
Proplastidi se mogu razviti u ove plastide:[2]
- Kloroplasti, zeleni plastidi: za fotosintezu; v. također etioplasti, prethodnici kloroplasta.
- Kromoplasti, obojeni plastidi: za sintezu pigmenata i pohranu.
- Gerontoplasti: kontrola rastavljanja fotosintetskog aparata tijekom senescencije.
- Leukoplasti, bezbojni plastidi: za sintezu monoterpena; leukoplastidi se ponekad diferenciraju u više specijaliziranih plastida:
- Amiloplasti: za pohranu škroba i detektiranje gravitacije.
- Elajoplasti: za pohranu masti.
- Proteinoplasti: za pohranu i modificiranje proteina.
- Tanosomi: za sintezu i proizvodnju tanina i polifenola.
- 1 2 3 4 5 Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. Anatomija bilja - skripta (PDF). Šumarski fakultet u Zagrebu. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ Wise, Robert R. 2006. 1. The Diversity of Plastid Form and Function. Advances in Photosynthesis and Respiration (PDF). 23. Springer. str. 3–26. doi:10.1007/978-1-4020-4061-0_1
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć)
Članak Proplastid koji govori o biologiji je mrva: začetak enciklopedijskog članka. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Wikipedije.