Prijeđi na sadržaj

1336.

Izvor: Wikipedija

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1300-e | 1310-e | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | >
<< | < | 1332. | 1333. | 1334. | 1335. | 1336.. | 1337. | 1338. | 1339. | 1340. | > | >>

1336.. po kalendarima
Gregorijanski 1336.. (MCCCXXXVI)
Ab urbe condita 2089.
Islamski 736–737.
Iranski 714–715.
Hebrejski 5096–5097.
Bizantski 6844–6845.
Koptski 1052–1053.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1391–1392.
• Shaka Samvat 1258–1259.
• Kali Yuga 4437–4438.
Kineski
• Kontinualno 3972–3973.
• 60 godina Yang Vatra Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11336.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1336 (MCCCXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak (1. januar/siječnja po julijanskom kalendaru).

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 7. 1. - Sinovi Stjepana Babonića, Juraj, Dionizije i Pavao, zaključili ugovor u Beču protiv ugarskog kralja Karla Roberta.[1]
  • 24. 1. - Umro je aragonski kralj Alfonso IV, nasleđuje ga sin Pedro IV (do 1387).
  • 25. 2. - Pilėnai: radije nego da se predaju Teutonskim vitezovima, 4.000 litvanskih branitelja vrši masovno samoubistvo.
  • 25. 2. - Ashikaga Takauji nakratko ulazi u Kyoto, što se smatra krajem Restauracije Kenmu.
  • 28. 2. - Brak preko posrednika između portugalskog infanta Pedra i Constanze Manuel, bivše supruge kastiljskog kralja Alfonsa XI. Narednih meseci dolazi do trogodišnjeg rata između Portugala i Kastilje, jer portugalski kralj Afonso IV smatra da njegov zet Alfonso XI zlostavlja njegovu kćerku i ne pušta Constanzu, dok kastiljski monarh zamera portugalskom na nedostatku pomoći u rekonkisti.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 5. 4. - Umro je Jovan od Gravine, drački vojvoda, nasleđuje ga sin Karlo (do 1348).
Na vrhu Mont Ventoux
  • 26. 4. - Uspon na Mont Ventoux: Petrarca se navodno popeo na ovu planinu, prateće pismo se smatra najavom novog doba Renesanse.
  • 29. 4. - Ilhanidski vladar Arpa Ke'un je izgubio bitku kod Maragheha od bagdadskog guvernera Ali Padshaha, ojratskog Mongola - Arba je ubijen sledećeg meseca, za novog ilhana je postavljen Musa, Ali Padshahova marioneta.
  • proleće - Pošto kralj Dušan nema potomstva nakon četiri godine braka, pregovara se sa izaslanicima austrijskog vojvode Otta o braku sa njegovom sinovicom Elizabetom, kćeri pokojnog Friedricha Lijepog. Međutim, Elizabeta je umrla najesen a Jelena je zatrudnela negde u ovo vreme.[2]
  • jun - Vizantijska flota na čelu sa Aleksijem Filantropinom zauzela Lezbos od đenovskog gospodara Fokeje, Domenica Cattanea - glavno mesto Mitilena konačno zauzeto u novembru.
  • 20. 6. - Papina bula Summi magistri za reformu benediktinaca.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 5. 7. - Mon klana Ašikaga Bitka kod Minatogawe je definitivna pobeda Ashikaga Takaujija nad carskim snagama. Samuraj Kusunoki Masashige ulazi u legendu zbog vernosti caru. Ashikaga će defintivno zauzeti Kyoto, Šogunat Ašikaga (Muromači) traje 1338-1573. Brat Ashikaga Tadayoshi se bavi administrativnim poslovima (do 1351).
  • jul - Dubrovčani obnovili trgovačke veze s Bosnom, prekinute krajem prošle godine.[3]
  • jul - Drugi rat za škotsku nezavisnost: Engleski kralj Edward III je u Škotskoj, pustoši istočnu obalu gde se očekivalo francusko iskrcavanje.
  • 20. 7. - Poglavar Džalairida Hasan Buzurg proglasio u Anadoliji malog Pir Huseina za ilhanidskog vladara, pod imenom Muhammad Khan.
  • 24. 7. - Bitka kod Qara Darre kod jezera Van: snage Hasana Buzurga su porazile Ali Padshaha, koji je uhvaćen i pogubljen. Hasan nastavlja do Bagdada i Tabriza, gde postavlja Muhammada na presto. U ovo vreme, na istoku Irana se postavio Togha Temür.
  • avgust/septembar - Posle neuspešnih pregovora o škotskom pitanju, francuski pirati napadaju engleske brodove i luke.
  • 20. 9. - Kōmyō postaje drugi severni japanski car, prvi kojeg je postavio šogunat Ashikaga (do 1348). Car Go-Daigo će u januaru pobeći u Yoshino i uspostaviti južni dvor - Period Nanboku-chō, tj. Period Severnog i Južnog dvora, traje do 1391.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • jesen - Bitka kod Dermanaca, ili na reci Vit: bugarski car Ivan Aleksandar je porazio odmetnutog vidinskog despota Belaura, koji gine.
  • 28. 11. - Papina bula Redemptor noster za reformu franjevaca.
  • zima 1336/37 - Rođen je Dušanov naslednik, Stefan Uroš V (car 1355-71).[2]
  • 8. 12. - Lovro Lorandov je bosanski biskup, sa sjedištem u Đakovu (do 1347), nakon sporenja pape i ugarskog kralja oko imenovanja.[4]
  • 26. 12. - Francuski kralj zahteva od engleskog izručenje Roberta III d'Artois - neispunjenje će biti navedeno kao razlog za konfiskaciju engleske Akvitanije sledećeg maja.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Nove borbe između Šubića i kneza Nelipića: knez Nelipić je uzeo Ostrovicu Pavlu II Šubiću i dao je sinovcu Konstantinu, Isanovom sinu. Nelipić, uz posredovanje dalmatinskih gradova (i Mlečana), pristaje vratiti mjesto (sljedeće godine, uz odštetu). Uz Pavla II su bili brat Gregorije II i njihovi sinovci Mladen III i Pavao III. Uz Nelipića je, uz sinovca Konstantina, bio Budislav Ugrinić.[5]
  • Sastanak kralja Dušana i cara Andronika III u Radovištu na Strumici. Jovan Kantakuzin je upoznao srpskog vladara.[6]
  • Andronik III je zauzeo deo Tesalije koji je bio pod epirskom vlašću (u Epiru vlada Ana Paleologina u ime Nikifora II Orsinija).
  • Po verovanju, Dušan je u Nerodimlju posadio bor, posečen 1999.
  • Luj, sin napuljskog kralja Roberta, sklopio ugovor sa albanskim despotom Andrijom II Musakijem u Draču.[7]
  • Papina bula Benedictus Deus o blaženoj viziji: duše dobijaju večnu nagradu odmah posle smrti, ne čekaju do sudnjeg dana (protivno razmišljanjima bivšeg pape Ivana XXII).
  • Đenovac Lancelotto Malocello (port. Lanzarotto Malocello) je okupio flotu kod Lisabona, valjda da bi povratio kanarska ostrva sa kojih je oteran 1332.
  • Na jugu Indije je osnovano Vidžajanagarska država

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1336.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Klaić, 57
  2. 1 2 Stvaranje srpskog carstva. rastko.rs
  3. ↑ Ćorović, HB I, 142
  4. ↑ Ćorović, HB I, 143
  5. ↑ Klaić, 63-4
  6. ↑ Istorija s.n. I, 515
  7. ↑ Knjiga o Kosovu, Srednji vek. rastko.rs
Literatura