Prijeđi na sadržaj

1693.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1693.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek – 17. vijek – 18. vijek
Decenija: 1660-e  1670-e  1680-e  – 1690-e –  1700-e  1710-e  1720-e
Godine: 1690 1691 1692 – 1693 – 1694 1695 1696
1693.. po kalendarima
Gregorijanski 1693.. (MDCXCIII)
Ab urbe condita 2446.
Islamski 1104–1105.
Iranski 1071–1072.
Hebrejski 5453–5454.
Bizantski 7201–7202.
Koptski 1409–1410.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1748–1749.
• Shaka Samvat 1615–1616.
• Kali Yuga 4794–4795.
Kineski
• Kontinualno 4329–4330.
• 60 godina Yin Voda P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11693.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

1693. bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po Gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u nedjelju po Julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Erupcija Etne 1693.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 5. 4. - Predlog generala Hajzlera da se srpske čete podrede carskim zapovednicima, a civili nasele na Kumansko polje između Dunava i Tise, odn. da se zanatlije i trgovci presele u Budim i Peštu[1].
  • april - Izdat ferman hercegovačkom paši da ne čini smetnje mitropolitu Simeonu pri sakupljanju dažbina, istaknuto pravo da ih ima pravo pobirati i od katolika - ali Mlečani mu nisu dozvolili povratak u Tursku[5].
  • 18. 5. - Rat Velike alijanse: snage Luja XIV napadaju Heidelberg. Francuzi osvajaju grad četiri dana kasnije i raznose tornjeve dvorca uz pomoć eksploziva.
  • maj - Okončana Suđenja vešticama iz Sаlema: oslobođeni preostali optuženi.
  • jun - Umro hrvatski ban Nikola Erdödy, kralj Leopold će na molbu Hrvata imenovati grofa Adama Batthyányja (do 1703)[6].
  • jun - Srbi iz kraja oko Marče se okupili u Lipovčanima, poručuju unijatskom episkopu Isaiji Popoviću da se "ostavi zagrebačkog biskupa" inače bi se moglo desiti da jednog dana izginu i on i kaluđeri[1][7].
  • 27. 6. - Bitka kod Lagosa: francuska flota pobjeđuje nizozemsku i englesku flotu kraj Portugala, opljačkano mnogo trgovačkih brodova.
  • jun-jul - Austrijske vlasti neuspešno pokušavaju regrutovati dve srpske regimente za rat protiv Francuske; ipak Antonije Znorić sa 1.000 ljudi se nalazi na francuskom frontu[8].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 29. 7. - Bitka kod Neerwindena: snage kralja Williama III. poražene u Belgiji.
  • 31. 7. - Ravanički kaluđeri dobili od ruskih careva darodavnu povelju da svake sedme godine mogu dolaziti u Rusiju da bi dobili pomoć[9]; ove godine i hilandarski jeromonah Jov sakuplja milostinju u Rusiji[10].
  • 4. 8. - 12. 9. - Neuspešna austrijsko-srpska opsada Beograda, ali veliki vezir odvraćen od pohoda ka Erdelju[2]. Veliki vezir prozvao grad "Hajrul-bilad" ("Mesto sreće"), posetio ga i sultan Ahmed II.
  • 14. 9. - Galikanizam: kralj Luj XIV obaveštava papu da je izdao naređenje protiv Deklaracije francuskog sveštenstva iz 1682.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Morejski rat: Mlečani osvojili i razorili Gabelu (ili '94?).
  • Za sremskog unijatskog episkopa postavljen Petar Ljubibratić; Pečujski sud doneo odluku da se pravoslavni Srbi proteraju iz grada, na zahtev biskupa Radonjaja; Srpska milicija ukinuta kao samostalno telo, stavljena pod komandu carskih generala[14].
  • Pravoslavna crkva u mletačkoj Dalmaciji: episkopa Vasilija nasleđuje Nikodim Busović-Šibeničanin (do 1707), patrijarh Arsenije III mu zamera što mu nije došao da ga on zavladiči, a ne filadelfijski arhiepiskop Melentije Tipaldi, unijat (potvrdiće ga 1696)[15].
  • Popovski, ljubomirski i trebinjski Srbi odlučili da se presele u mletačku Dračevicu[16]. Iguman Teofil Radulović pobegao sa 30 kaluđera iz manastira Tvrdoš u Herceg Novi[9].
  • Kralj priznao pravo Hrvatskoj na priključenje Like i Krbave, ali obnova županijskog uređenja ostaje samo na papiru[17].
  • U Lici izbija Prva Brinjska buna zbog neopravdanog ubiranja desetine od žita i sijena[18]. Spor između karlovačkog generalata i ogulinskog kapetana zbog "Vlaha" (Srba) u Plaškom, Otoku, Gomirju i još nekim selima[19].
  • Pećki patrijarh Kalinik I Skopljanac zlostavljan u Jedrenu; Ahmed, sin Jegen-pašinog ćehaje, proglašen naslednikom "monaha Arsenija", u šta su uračunata i crkvena dobra[20].
  • Austrijanci (Sigbert Heister) zauzeli Vilagoš i Jenopolje.
  • Religijski razdor između švicarskih i alsaskih anabaptista. Sljedbenici Jakoba Ammanna postaju Amiši.
  • Tajno društvo Vitezovi apokalipse se organizira u Italiji
  • Academia Operosorum Labacensium se osniva u Ljubljani
  • John Locke objavljuje knjigu Neka razmišljanja o obrazovanju
  • William Penn objavljuje svoj prijedlog o Europskoj federaciji, Esej o sadašnjem i budućem miru u Europi[21]
  • zima 1693/94 - Malo ledeno doba: veoma hladna zima u Francuskoj povrh loše žetve 1693. rezultiraju jednom od najvećih gladi u 17. veku[22]; velika glad 1693-94 ubija 1,7 miliona Francuza[23].

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1693.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 3 Popović, Dušan J. Напуштање Србије и Београда, догађаји непосредно после Сеобе. rastko.rs
  2. 1 2 Istorija s. n. III-1, 555
  3. ↑ Alastair Hamilton; Alexander Hendrik de Groot; Maurits H. Van Den Boogert (2000). Friends and Rivals in the East: Studies in Anglo-Dutch Relations in the Levant from the Seventeenth to the Early Nineteenth Century. BRILL. str. 92–. ISBN 90-04-11854-3.
  4. ↑ „Earthquakes with 50,000 or More Deaths”. earthquake.usgs.gov. 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2013.
  5. ↑ Istorija s. n. IV-1, 532-3
  6. ↑ Šišić, Hrvatska povijest 2-V
  7. ↑ Veselinović, Rajko L. Од Велике сеобе до смрти патријарха Арсенија III Чарнојевића (1706). rastko.rs
  8. ↑ Istorija s. n. III-1, 556
  9. 1 2 Istorija s. n. III-1, 546
  10. ↑ Trifunović, Đorđe. Lesi i leška zemlja u staroj srpskoj književnosti i pismenosti. rastko.rs
  11. ↑ Istorija s. n. IV-1, 533
  12. ↑ Historija n. J., 1124
  13. ↑ Istorija s. n. III-1, 560
  14. ↑ Ćorović, Vladimir. Srbi u Ugarskoj. rastko.rs
  15. ↑ Istorija s. n. III-1, 559
  16. ↑ Komar, dr Goran (2001). Svetouspenski manastir Savina u Meljinama kod Herceg-Novog. rastko.rs
  17. ↑ Historija n. J., 1004
  18. ↑ Krajiške bune Arhivirano 2014-08-26 na Wayback Machine-u. stajnica.com
  19. ↑ Istorija s. n. IV-1, 70
  20. ↑ Istorija s. n. IV-1, 535
  21. ↑ „William Penn”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 15. ožujka 2013.
  22. ↑ The little Ice age in Europe Arhivirano 2008-08-22 na Wayback Machine-u. sunysuffolk.edu
  23. ↑ 1693-1694 : Les années de misère Arhivirano 2014-07-07 na Wayback Machine-u. alertes-meteo.com
Literatura
  • Ferdo Šišić. Hrvatska povijest. Drugi dio /Poglavlje V.. (hr Wikizvor)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5 (III-1)
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
U Wikiostavi ima još materijala o temi: 1693