Prijeđi na sadržaj

1777.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1777.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek
Decenija: 1740-e  1750-e  1760-e  – 1770-e –  1780-e  1790-e  1800-e
Godine: 1774 1775 1776 – 1777 – 1778 1779 1780
Burgoyneov pohod i bitke kod Saratoge.
1777.. po kalendarima
Gregorijanski 1777.. (MDCCLXXVII)
Ab urbe condita 2530.
Islamski 1190–1191.
Iranski 1155–1156.
Hebrejski 5537–5538.
Bizantski 7285–7286.
Koptski 1493–1494.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1832–1833.
• Shaka Samvat 1699–1700.
• Kali Yuga 4878–4879.
Kineski
• Kontinualno 4413–4414.
• 60 godina Yin Vatra P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11777.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1777 (MDCCLXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]
  • 2. 1. - Habsburški dvor je izdao novi Regulament za Srbe: sličan je onom iz 1770, zabranjeni su neki nezdravi običaji pri pogrebu što je razdražilo narod. Uz reforme u starom kalendaru i popravke u katihizmu, dolazi do velikog nezadovoljstva u narodu protiv Regulamenta i crkvene hijerarhije, osumnjičene za uniju - u Novom Sadu i Vršcu su napadnute vladike. Dvor ukida Ilirsku dvorsku delegaciju (2. decembra). Srpski crkveni i prosvetni poslovi su stavljeni pod nadzor države.[1][2]
  • 3. 1. - Američki rat za nezavisnost: Bitka kod Princetona u kojoj Kontinentalna vojska pod Georgeom Washingtonom nanosi poraz britanskim trupama - poticaj moralu. Sljedećih par mjeseci u New Jerseyu se vodi Rat za krmivo, niz čarki u kome se ono želi uskratiti Britancima i hesenskim vojnicima.
  • 12. 1. - Franjevac Junípero Serra osnovao osmu misiju u Kaliforniji, na zemlji Tamyena, Santa Clara de Asís, oko koje nastaje grad Santa Clara.
  • 15. 1. - Zastava Republike Vermont Predstavnici stanovništva današnjeg Vermonta proglašavaju nezavisnost od provincije New York, odnosno Vermontsku Republiku (dio SAD od 1791).
  • januar/februar - Počela je gradnja manastira Savina[3] kod Herceg Novog (do 1799).

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
  • 6. 2. - Spajanjem četiri ranije knjižnice, Marija Terezija osniva Carsku i kraljevsku sveučilišnu knjižnicu u Pragu - danas Narodna knjižnica Češke Republike.
  • 18. 2. - Španjolsko-portugalski rat: španjolska flota sa vojskom, na čelu sa vicekraljem Rio de la Plate Pedro Antonio de Cevallosom, stigla je u Južnu Ameriku, pet dana kasnije zauzimaju otok Santa Catarina.
  • 24. 2. - Umro je portugalski kralj José I, nasleđuje ga kći Maria I sa suprugom, i stricem, Pedrom III (do 1816 odn. 1786). Glavni ministar markiz Pombal je smenjen 4. 3., naređeno je da ne sme biti bliže od 20 milja od kraljice.

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
"Zastava Betsy Ross"
  • 14. 6. - Kontinentalni kongres je usvojio prvi zakon o zastavi SAD - u opštim crtama, tako da ima dosta varijacija, kasnije se predstavljala kao "zastava Betsy Ross" sa petokrakama u krug.
  • 14. 6. - Britanski general John Burgoyne je krenuo u pohod iz grada Kvebeka: cilj je da dolinom Champlain i reke Hudson stigne do Albanyja. Sadejstvuje mu Barry St. Leger, koji kreće 26-tog, a cilj je osvajanje Fort Stanwixa, u dan. Rome, New York.
  • 17. 6. - Papinom bulom Charitas illa osnovana je Križevačka biskupija za grkokatolike, umjesto Marčanske biskupije.[4] Biskup ostaje Vasilije/Bazilije Božičković (do 1785).
  • 21. 6. - Izlazi drugo izdanje Encyclopædije Britannice - deset tomova do 1784.

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
  • 6. 7. - "Opsada" Fort Ticonderoge: britanski general John Burgoyne je skoro bez borbe potisnuo Amerikance iz tvrđave kod južnog kraja jezera Champlain.
  • 8. 7. - Usvojen je ustav Vermonta, zabranjeno je ropstvo.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
  • 6. 8. - Bitka kod Oriskanyja u New Yorku: pobeda lojalista nad patriotama koji su pokušali deblokirati Fort Stanwix; na obe strane su se borili i Indijanci.
  • 22. 8. - Opsada Fort Stanwixa: Britanci odlaze, pošto su mislili da Benedict Arnold prilazi s mnogo većim snagama.

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
  • 1. 10. - Prvi ugovor iz San Ildefonsa, o graničnom sporu Španije i Portugala u regionu Rio de la Plate: Španjolci zadržavaju Coloniju del Sacramento i vraćaju otok Santa Catarina. Oblast Misiones Orientales je vraćena Španjolskoj (ali portugalska od 1801).
  • 4. 10. - Bitka kod Germantowna u Pennsylvaniji: Howe je odbio Washingtonov napad, ali američka hrabrost impresionira Evropljane.
  • 6. 10. - Britanski general Henry Clinton iz grada New Yorka zauzima tvrđave Clinton i Montgomery blizu West Pointa, 16-tog stiže do Clermonta - diverzijom pokušava pomoći Burgoynu.
  • 7. 10. - Druga Bitka kod Saratoge, kod Bemis Heights, američka je pobeda.
"Predaja generala Burgoynea" (Trumbull, 1821)
  • 17. 10. - Američki građanski rat: Deset dana nakon što je poražen u kod Saratoge, britanski general John Burgoyne kapitulira pred trupama Kontinentalne vojske gen. Gatesa kod dan. Schuylervillea, a što je dotada najveća pobjeda američkih pobunjenika u ratu.
    • Francuska nakon ovoga odlučuje ući u rat na strani Amerikanaca - ugovor je sklopljen sledećeg februara.
    • "Conwayeva kabala": grupa američkih komandanata ogovara u pismima Washingtona, misle da bi Horatio Gates bio bolji.

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 2. 12. - Marija Terezija ukida Ilirsku dvorsku deputaciju, koja se bavila srpskim poslovima, njene poslove preuzima Ugarska dvorska kancelarija.[7]
  • 15. 12. - Karlovac je izuzet iz krajiškog teritorija (dobio je građansku upravu, a povelju o slobodnom kraljevskom gradu dobija 1781[8]).[9]
  • krajem godine - Kroz Beč prolazi crnogorska delegacija na čelu sa guvernadurom Jovanom Radonjićem koja putuje u Rusiju, radi pomoći i zaštite. U Beču ih je primio grof kancelar Vencel fon Kaunic, u Rusiji će biti primljeni hladno, sledećih par decenija crnogorski glavari se više okreću Austriji.[10][11]
  • 19. 12. - Washington i Kontinentalna vojska su u zimovniku u Valley Forge, 30-tak km severozapadno od Filadelfije - do juna. Vojnici su u početku goli, bosi, gladni, izloženi bolestima.
  • 20. 12. - Marokanski sultan izjavljuje da američki brodovi, uz one drugih zemalja, mogu dolaziti u njegove luke - formalno priznanje i ugovor o prijateljstvu sklopljen 1786.
  • 24. 12. - James Cook otkrio Božićni otok, dan. Kiritimati (Kirismas) u Kiribatima.
  • 30. 12. - Bavarski elektor Maximilian III Joseph je umro bez naslednika - to je kraj mlađe loze Wittelsbacha, nastale Pavijskim ugovorom 1329. Nasleđuje ga pripadnik starije loze, palatinatski elektor Karl Theodor (do 1799). Dolazi do Rata za bavarsko nasleđe 1778-79.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Ratio Educationis - uredba Marije Terezije o obrazovanju u ugarskom delu monarhije: osnovne škole pod nadzorom državnih organa, "glavni zadatak je da prošire znanje njemačkog jezika", što postavlja pedagoški problem nastave na narodnom jeziku.[12] Narodni jezik je nastavni u nižim razredima gimnazija.[13]
  • Komorska vlast u Sremu je zamenjena spahijskom, sa tri spahiluka - onaj u Šidu s Berkasovom je dat križevačkom unijatskom biskupu sa namerom širenja unije.[15]
  • Seljački pokret u Vranjevu kod Kikinde, povodom upotrebe zemlje koja se daje u zakup.[16] Takođe i u Bašaidu.[17]
  • Bela Crkva je dobila status vojnog komuniteta.[18]
  • Pobuna muslimana u Ostrožačkoj kapetaniji, u Cazinu, zbog plaća i novog poreza "ješil akče".[19]
  • Habsburški oficiri vrše prva ispitivanja susednih zemalja: puk. Magdeburg u Vlaškoj, Bugarskoj i Trakiji, a potpuk. Ženejn u Srbiji od Oršave od ušća Timoka - u drugom putovanju opisuje i Beograd.[20]
  • Sultanov ferman preti bosanskom beglerbegu i alajbegovima smrtnom kaznom ako ne izvrše novu raspodelu timara zaslužnim ljudima - bez vesti o posledicama.[21]
  • 1777-79 - Iz Bosne, mahom zapadne, iseljava se oko 1.000 lica, ne računajući katolike popa Vinka Čubelića.[22]
  • 1777-79 - Abdil-aga Šabanderoglu iz Dojrana, najmoćniji feudalac južne Makedonije, u sukobu je sa petričkim, demir-hisarskim i melničkim feudalcima, čije je zemlje uzeo, dok ga centralna vlast nije likvidirala.[23]
  • Bivši jezuitski misionar Ignacije Szentmartony je pušten iz zatvora nakon 17 godina, zalaganjem Marije Terezije.
  • Grofovija Oldenburg je postala vojvodstvo.
  • Crkve: župna crkva sv. Marina u Belom Manastiru, sv. Trojstva u Punatu, sv. Antuna Padovanskog u Starom Petrovom Selu
  • Kongsi republika: hakka kineski rudari na zapadnom Borneu su se pobunili, osnivaju Lanfanšku republiku, koja traje do 1884.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1777.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Historija n. J. II, 1186-7
  2. ↑ Istorija s. n. IV-1, 263
  3. ↑ Manastir Savina, velika vrkva Uspenja Bogorodice. rastko.rs
  4. ↑ Povijest eparhije. krizevacka-eparhija.com
  5. ↑ Historija n. J. II,
  6. ↑ Historija n. J. II, 1096
  7. ↑ Istorija s. n. IV-1, 282
  8. ↑ Arhivsko gradivo Arhivirano 2021-01-19 na Wayback Machine-u. da-ka.hr
  9. ↑ Historija n. J. II, 1100
  10. ↑ Historija n. J. II, 1275
  11. ↑ Istorija s. n. IV-1, 521
  12. ↑ Historija n. J. II, 875
  13. ↑ Historija n. J. II, 1093
  14. ↑ Historija n. J. II, 1191
  15. ↑ Istorija s. n. IV-1, 210
  16. ↑ Historija n. J. II, 1167
  17. ↑ Historija n. J. II, 1173
  18. ↑ Historija n. J. II, 1168
  19. ↑ Historija n. J. II, 1329
  20. ↑ Istorija s. n. IV-1, 356
  21. ↑ Istorija s. n. IV-1, 453-4
  22. ↑ Istorija s. n. IV-1, 354
  23. ↑ Historija n. J. II, 1307-8
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)