Prijeđi na sadržaj

1923.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1923)

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923.. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | > | >>

1923.. po kalendarima
Gregorijanski 1923.. (MCMXXIII)
Ab urbe condita 2676.
Islamski 1341–1342.
Iranski 1301–1302.
Hebrejski 5683–5684.
Bizantski 7431–7432.
Koptski 1639–1640.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1978–1979.
• Shaka Samvat 1845–1846.
• Kali Yuga 5024–5025.
Kineski
• Kontinualno 4559–4560.
• 60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11923.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1923 (MCMXXIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.

1923:
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12
Rođenja • Smrti

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]
Litvanija 1923-40
  • 1. 1. - Jugoslavenski dinar je jedino sredstvo plaćanja, nakon što su zamenjene krunsko-dinarske novčanice.
  • 1. 1. - U Britaniji stupio na snagu novi železnički zakon, kojim je preko 100 kompanija konsolidovano u Veliku četvorku.
  • 2 - 4. 1. - "Srdačni raskid" na Pariskoj konferenciji između Francuske i Velike Britanije, koja se protivi predstojećoj okupaciji Rura.
  • 1 - 7. 1. - Masakr u Rosewoodu: rasističko nasilje na Floridi ostavlja osam mrtvih i uništeno naselje Rosewood.
  • 5. 1. - Čehoslovački ministar finansija Alois Rašín je smrtno ranjen od strane jednog anarho-komuniste, umire tek u februaru.
  • 10 - 11. 1. - Upadi mađarske vojske na rumunsku teritoriju, zemlje Male antante protestuju 13. 1..
  • 10 - 15. 1. - Klajpedska pobuna u Memelskoj oblasti, pod francuskom upravom po mandatu Društva naroda, u korist saveza sa Litvanijom.
  • 11. 1. - Nakon što je Komisija za reparacije većinom glasova presudila da Nemačka nije izručila određenu količinu uglja, Francuzi i Belgijanci započinju Okupaciju Rura (do 1925), Britanci protestuju.
  • 12. 1. - U Italiji počinje s radom Veliko veće fašizma, partijsko (od 1928. državno) telo s velikim uticajem.
  • 12. 1. - Vlada KSHS odredila 16 miliona dinara za pomoć gladnim pasivnim krajevima, pre svega Dalmaciji, Crnoj Gori i Hercegovini.
  • 13. 1. - Nemački kancelar Wilhelm Cuno proglašava "pasivni otpor" okupaciji Rura, čiji troškovi doprinose hiperinflaciji.
  • 13. 1. - Borbe za Krumu u "neutralnoj zoni" između trupa albanske vlade i pobunjenika Bajrama Curija.
  • 14. 1. - U Beogradu osnovana Nezavisna radnička partija Jugoslavije, paravan za zabranjenu KPJ. "Politika" javlja da je tog i sledećeg dana policija zabranila održavanje skupštine i da je sutradan uhapšeno 12 komunista, među kojima Triša Kaclerović, Moša Pijade, Đ. Đaković.
Okupacija Rura

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
U Tutankamonovom grobu
  • 1. 2. - Rifski rat: proglašena Rifska Republika, nastala pobunom u Španskom Maroku pre dve godine na čelu sa Abd el-Krimom (likvidirana 1926).
  • 2. 2. - Neredi jugoslovenskih nacionalista u Celju povodom nemačkog lovačkog bala.
  • 4. 2. - Jak zemljotres na Kamčatki izaziva cunami od šest metara na Havajima.
  • 4. 2. - Lozanska konferencija prekinuta, nastavlja se u aprilu.
  • 4. 2. - Bačena bomba na bugarskog premijera Stambolijskog u sofijskom pozorištu.
  • 6. 2. - Zemljotres oko izvora Vrbasa; zemljotresa ovih dana ima i u Baranji, na Rudniku i slabiji kod Bezdana.[5]
  • 8. 2. - Eksplozija u rudniku kod mesta Dawson, New Mexico, 123 mrtvih.
  • 9. 2. - Osnovana sovjetska avio-kompanija Aeroflot (ili 17. marta).
  • 11. 2. - Italijanski parlament ratifikovao Santamargaretsku konvenciju sa KSHS iz prošlog oktobra: evakuacija Sušaka, treće zone oko Zadra... Senat primio 16. 2..
  • 16. 2. - Otvorena grobna komora Tutankamonovog groba.
  • 16. 2. - Umetnički bal "Hiljadu i druga noć" u Beogradu.
  • 17. 2. - U Parizu prikazan film La Roue Abela Ganca, sa revolucionarnom tehnikom osvetljenja i montaže.
  • 20. 2. - Jugoslovenska i albanska vojska zaposedaju poslednji deo neutralne zone u sektoru Đeravica - Korab, gde su se krili "odmetnici Bajram Cur, Isni [Cur], Hasan Prištinac i dr."; sela Junik i Batuša, "odmetnička legla" ostaju na teritoriji KSHS (gorski srez pripada KSHS, a ljumski Albaniji).[6]
  • 20. 2. - Umro Damdin Sükhbaatar, "otac mongolske revolucije", po njemu će mongolska prestonica Urga biti preimenovana u Ulan Bator.
  • 21 - 24. 2. - Austrijski kancelar Seipel i ministar ino. poslova Grünberger u poseti Beogradu:[7] potpisan protokol sa četiri konvencije, najavljeni pregovori za trgovinski ugovor.
  • 25. 2. - U kontekstu Okupacije Rura okončana Slobodna Država Grlić (Freistaat Flaschenhals), kvazi-država izolovana od ostatka Nemačke.
  • jesen - zima - Neformalna Razmena stanovništva između Grčke i Turske: u Grčku, koja ima oko pet miliona stanovnika, dolazi blizu milion i po hrišćana iz Turske, u drugom smeru odlazi 400.000 muslimana.[8] Naseljavani su i u egejskoj Makedoniji, gde su razblažili Slovene.

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 1. 3. - Grčka je poslednja zemlja u Evropi koja prihvata gregorijanski kalendar.
  • 28. 2. - 3. 3. - Bugarske komite, tj. VMRO, pokušale napad na selo Doljane kod Štipa, došlo je do sukoba sa vojskom, komite se povlače sa stanovništvom sela; okršaj kod Tonotaraca. U isto vreme se u Nišu održava KSHS-bugarska konferencija.[9]
Granica Sušak - Rijeka (1925)
  • 3. 3. - Talijanska vojska se povlači sa Sušaka, svečani doček jugoslavenske vojske[10].
  • 3. 3. - Evakuacija Treće zone: Pakoštani i Biograd na Moru; 4-tog Pašman i Sale na Dugom otoku.
  • 3. 3. - Garvanski masakr, u radoviškoj opštini: vlasti ubile 29 osoba u selu Garvan, na koje je dejstvovano i topovima.[1]. (→ mk:Гарвански масакр) U novinskom izveštaju se kaže da su poginuli komitski jataci u bekstvu,[11] a sutradan da su seljani bili primorani da prate komite.
  • 3. 3. - Prvi broj magazina Time.
  • 6. 3. - Potpisan Halibutov ugovor između SAD i Kanade o ribarskim pravima na severnom Pacifiku - Kanada je prvi put sklopila ugovor bez učešća britanskog predstavnika.
Lenjin je onesposobljen

April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
  • 2. 5. - Nova Pašićeva vlada je položila zakletvu, homogena radikalska.
  • 3. 5. - Potpisana je konvencija o slobodnoj zoni u Solunu (deluje od 1925).
  • 6. 5. - Velika grupa bandita zaustavila luksuzni Plavi ekspres u južnom Šantungu u Kini i uzela 300 putnika kao taoce, uključujući 30 belaca - pušteni dva meseca kasnije nakon isplate otkupa[18].
  • 9. 5. - Premijera Brechtovog komada Im Dickicht der Städte u Minhenu - nacisti je ometaju.
  • 9 - 12. 5. - U Beču održana Druga zemaljska konferencija KPJ - zaključeno da rukovodstvo mora raditi u zemlji, za generalnog sekretar izabran Triša Kaclerović.
  • 8. 5. - Francuski vojni sud osudio Gustava Kruppa na 15 godina teškog rada (oslobođen posle 7 meseci).
  • 10. 5. - U Sofiji objavljena naredba o raspuštanju makedonskih organizacija i tekst Niškog sporazuma.[19] Dolazi do hapšenja, zabrana listova i borbi vojske sa komitama, neki prelaze preko granice KSHS.
  • 10. 5. - Beli emigrant Moris Konradi ubio sovjetskog delegata na Lozanskoj konferenciji Vaclava Vorovskog - Konradi oslobođen na suđenju, dolazi do prekida diplomatskih odnosa SSSR i Švajcarske.
  • 12. 5. - U Beogradu otvoren hotel Palas sa umetničkom galerijom u pet salona.
  • maj - Program HRSS (autor dr. Rudolf Horvat): Hrvatska bi trebala biti u konfederaciji, savezu država, sa Srbijom.[20]
  • maj - U okolini Muća u Dalmaciji pojavile se "velike rulje odbeglih vojnika" koji noću napadaju okolna sela.[21]
  • 16. 5. - Rano ujutru, skupština je verifikovala 239 mandata - ostaju četiri osporena i 69 Radićevih.
  • 21. 5. - Profesorski pokret: nastavnici srednjih škola u Srbiji i Crnoj Gori podnose ostavke - ministar prosvete obaveštava cirkularom 25-tog da se ne usvajaju i najavljuje novi zakon sa nagradama činovnicima.
  • 22. 5. - Oboleli britanski premijer Bonar Law daje ostavku, nasleđuje ga Stanley Baldwin (1923-24, 1924-29 i 1935-37).
  • 24. 5. - Okončan Irski građanski rat: Frank Aiken naredio da se baci oružje, pobeda pristalica Anglo-irskog ugovora.
  • 26. 5. - Konstituisana nova skupština KSHS, predsednik Ljuba Jovanović.
  • 26 - 27. 5. - Održana prva trka 24 časa Le Mana.
  • 29. 5. - Premijera Nušićevog "Sumnjivog lica" u beogradskom Narodnom pozorištu.
  • 30. 5. - Svepravoslavni kongres u Carigradu usvojio kalendar naučnika Milutina Milankovića.

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 6. - U Beogradu izmereno 34,4 stepeni.
  • 4. 6. - Gušenje štrajka rudara u Uncíji, Bolivija, ubijena četiri rudara.
  • 4. 6. - Anarhisti iz grupe Los Solidarios ubili nadbiskupa Saragose, kardinala Juana Soldevillu.
  • 7. 6. - Pašić opisuje u skupštini kako je došlo do ujedinjenja, ističe da se neće napuštati "ideja jedinstvene države".
Učesnici bugarskog prevrata
  • 9. 6. - Devetojunski prevrat u Bugarskoj, desničari i vojska zbacili premijera Aleksandra Stambolijskog, postavljen Aleksandar Cankov. Agrarci odmah odgovoraju nekoordinisanim Junskim ustankom, najjačim u okolini Plevena.
  • 13. 6. - Osnovana Beogradska filharmonija; osnivač, prvi direktor i šef-dirigent Stevan Hristić.
  • 14. 6. - Pripadnici VMRO-a ubili zbačenog premijera Stambolijskog u njegovom rodnom selu.
  • 16. 6. - Zauzećem Ajana na Ohotskom moru okončana je Jakutska pobuna Belih Rusa i završen Ruski građanski rat.
  • 23. 6. - Na Kosovu se predao harambaša Azem Bejta.
  • 24. 6. - Zabranjen miting HRSS u Zagrebu (Radić: "Evropa ne može biti složna s Azijom", "Evropa žali danas što je propalo jedno kulturno dobro i što su kulturna područja predata Ciganima"[22]).
  • 24. 6. - Osnovana Zadruga za saobraćaj i promet stranaca - preteča kompanije "Putnik".
  • 25. 6. - "Politika" objavljuje da su kod makedonskih komita pronađeni dokumenti o saradnji sa nekim hrvatskim vojnim licima koji služe tamo.
  • 26. 6. - Palata ustanovljene sreće u Zabranjenom gradu je izgorela nakon što je Puyi naredio inventar blaga, kako bi se ustanovile razmere evnuške korupcije. Većina evnuha će zatim biti proterana.
  • 26. 6. - Skupština KSHS usvojila naknadne i vanredne kredite od 1,2 milijarde dinara.
  • 27. 6. - Premijer Nikola Pašić lakše ranjen u atentatu - izvesni Milutin Rajić ispalio šest revolverskih metaka u premijerov automobil (osuđen na 20 godina robije 22. septembra).[23]

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
Amblem Sovjetskog Saveza (verzija 1923-36)
  • 6. 7. - U SSSR formiran Savet narodnih komesara (vlada). Prvi predsednik je, formalno, Vladimir Lenjin, a zapravo Lav Kamenjev, koji čini "trijumvirat" sa Zinovjevim i Staljinom. Istog dana odobren projekt Ustava SSSR (stupa na snagu sledećeg januara).
  • 6. 7. - Dadaistički događaj "Veče bradatog srca" u Parizu: André Breton izazvao nerede tokom izvođenja predstave "Srce na gas" (Le Cœur à gaz) njegovog rivala Tristana Tzare - praktično kraj dadaizma.
  • 9. 7. - Prilikom pretresa jedne kuće u Zagrebu nađeni su podaci koju upućuju na špijunažu.[24]
  • 9. 7. - Provala oblaka i poplava između Niške Banje i Suve planine odnose 13 žrtava.[25]
  • 10. 7. - Vaseljenski patrijarh Meletije IV beži iz Carigrada na Svetu Goru - podnosi ostavku u septembru, koja je zvanično objavljena u novembru.
  • 10. 7. - Krupan grad/tuča ubija 23 ljudi u Rostovu, SSSR.
  • 10. 7. - Egipatski aristokrata Ali Kamel Fahmy Bey ubijen u Londonu od svoje supruge, bivše kurtizane i ljubavnice princa Edwarda, Marguerite Alibert - u septembru je oslobođena na suđenju.
  • 13. 7. - Predstavljen Natpis Hollywood iznad Hollywooda u Kaliforniji (prvobitno HOLLYWOODLAND).
  • 13. 7. - Roy Chapman Andrews otkrio jaja dinosaura u Mongoliji.
  • 14. 7. - Hrvatski blok objavljuje tekst Markovog protokola,[26] Stjepan Radić govori o "Bastilji" i optužuje Pašića, Pribićevića i druge da su nameravali da bude ubijen.
  • 15. 7. - Eksplozija škartirane municije na Metinom brdu kod Kragujevca, razbijeni prozori u gradu.
  • 15. 7. - Hristijan Rakovski, saveznik Trockog, smenjen s položaja predsednika saveta narodnih komesara Ukrajinske SSR i poslat u London.
  • 15. 7. - U Italiji objavljen manifest sa merama za Italijanizaciju Južnog Tirola.
  • 19. 7. - Skupština KSHS izglasala Zakon o ustrojstvu vojske.
  • 20. 7. - U Meksiku ubijen Pančo Vilja, pretpostavlja se u organizaciji vlasti.
  • ca. 20. 7. - Uhapšeni oficiri u Južnoj Srbiji (Makedoniji) i Hrvatskoj zbog navodne antidržavne zavere za otcepljenje Hrvatske i Makedonije; špijunska afera sa Danicom Androlić[27] i izvesnim Abdagićem, impliciran i Stjepan Radić (i Androlićeva i Abdagić su oslobođeni u oktobru sledeće godine, kada je sud našao da je njen iskaz izmišljotina).
  • 23. 7.? - Stjepan Radić prethodne noći pobegao u Mađarsku[28] - obilazi Beč, London, Moskvu.
  • 24. 7. - Posle osam meseci pregovora potpisan Lozanski ugovor, poslednji mirovni ugovor Velikog rata: utvrđene granice Turske prema Grčkoj i Bugarskoj, njena nezavisnost, uzajamno poštovanje (preostalih) manjinaca u Grčkoj i Turskoj, dogovor o Moreuzima - za Tursku znatno povoljnije od Sporazuma u Sèvresu iz 1920. (za ostale granice videti Mosulsko pitanje i Država Hataj).
  • 24. 7. - Skupština KSHS usvojila Zakon o činovnicima (na snazi od 31. 7.).
  • 23. 7. - Devonshirova bela knjiga: interesi Afrikanaca u Koloniji Keniji moraju imati prvenstvo u odnosu na doseljenike
  • 25. 7. - Skupština KSHS glasala za "izdavanje sudu" nekoliko poslanika, među kojima i Stjepana Radića i Vlatka Mačeka.
  • 31. 7. - Demonstracije u Prištini, dan nakon što su "Turci" ubili vojnika na putu prema Labu, traži se od vlasti da zaštite "naš živalj"; porazbijani turski dućani.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
Calvin Coolidge
  • 2. 8. - Predsednik SAD Warren G. Harding umro na dužnosti, nasleđuje ga potpredsednik Calvin Coolidge (do 1929). Harding je bio popularan u vreme smrti ali će ubrzo biti otkriveni skandali koji su mu zadugo pokvarili reputaciju.
  • 3. 8. - Štrajk železničara u Sloveniji i Hrvatskoj, pozvani su na vojnu vežbu.
  • 9. 8. - Kačaci napali selo Zelenikovo blizu Skoplja, ima nekoliko mrtvih; bilo je i napada kod Gostivara, Kičeva, Galičnika i Debra.[29]
  • 12. 8. - Nakon talasa štrajkova sa desetinama mrtvih, nemački kancelar Wilhelm Cuno daje ostavku; nasleđuje ga Gustav Stresemann (do novembra), na čelu koalicione vlade - u zemlji besni hiperinflacija.
  • ca. 12. 8. - Stjepan Radić se kriomice vratio iz Beča u zemlju?, pa otišao u London; vlada razmatra zakonske mere koje će preduzeti protiv njega.
  • 13. 8. - Ugovor sa avenije Bucareli o namirivanju američkih potraživanja zbog gubitaka u Meksiku zbog revolucije - nije ratifikovan, ubrzo je povučen.
  • 13. 8. - Nemačka izjavljuje da privremeno prekida isplatu ratne odštete u naturi Kraljevini SHS.
  • 13. 8. - Vlada KSHS izdala uputstva za ukidanje pokrajinskih uprava u Splitu i Sarajevu, jer su uspostavljene oblasti.
  • avgust - Kriza makaza u sovjetskoj Rusiji, industrijskim centrima se proširio talas štrajkova.
  • avgust - Adwanska pobuna u Transjordaniji protiv emira Abdulaha i britanskog mandata.
  • avgust - Završava se Sunčev ciklus 15 i započinje broj 16 (do 1933).
  • 18. 8. - Radić u Londonu.
  • 19. 8. - Opštinski izbori u predratnoj Srbiji i Crnoj Gori, uspeh radikala, uključujući Beograd. U Kos. Mitrovici je došlo do oružanog sukoba "Arnauta" i Turaka sa Srbima.
  • 19. 8. - Euharistički kongres u Zagrebu.[30]
  • 23. 8. - Štrajk u Pireju, u sukobu sa vojskom ima mrtvih.
  • 24. 8. - Bačena bomba na Spahu sa društvom u bašti ispod Bendbaše, nema ranjenih.
  • 26. 8. - Rifski rat: španski bojni brod España se nasukao na marokanskoj obali.
  • 27. 8. - Kod Janjine u Grčkoj ubijeni članovi italijanskog tima, gen. Enrico Tellini i još trojica, koji je nadgledao demarkaciju Albanije i Grčke.
  • 29. 8. - Italijanski ultimatum Grčkoj, između ostalog zahteva se 50 miliona lira odštete i asistencija italijanskog vojnog atašea u istrazi ubistva.
  • 30. 8. - Odmetnici ubili pet žandarma u mestu Šišman kod Nikšića.[31]
  • 31. 8. - Krfski incident: italijanska mornarica bombarduje Krf, nakon čega se iskrcava nekoliko hiljada vojnika.
  • 31. 8. - Društvo naroda dalo mandat Belgiji za Ruandu-Urundi (deo Belgijskog Konga od 1925, nezavisni Ruanda i Burundi od 1962).

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
Veliki zemljotres u Kantōu 1923.: razaranje u Yokohami

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
Petar Karađorđević sa kumom
  • 1. 10. - Uzdignuti put Johor–Singapore otvoren za javnu upotrebu.
  • 1. 10. - 8. 11. - Imperijalna konferencija u Londonu: dogovoreno da će dominioni moći potpisivati sopstvene ugovore sa stranim zemljama.
  • 1. 10. - Južna Rodezija postaje britanska kolonija, umesto administracije Britanske južnoafričke kompanije (s prekidima do 1980, zatim nezavisni Zimbabve).
  • 6. 10. - U Atini potpisana konvencija o "Srpskoj slobodnoj zoni".
  • 8. 10. - Trocki šalje pismo Centralnom komitetu i Centralnoj kontrolnoj komisiji, za ekonomske probleme krivi nedostatak unutarpartijske demokratije.
  • 10. 10. - General Cao Kun, komandant klike Zhili, novi je predsednik Republike Kine, nakon otvorenog podmićivanja članova parlamenta (do 1924).
  • 13. 10. - Ankara proglašena prestonicom Turske.
  • 14. 10. - Čaruga je sa svojim "gorskim tićima" pokušao opljačkati posjed grofa Eltza u Ivankovu kod Vinkovaca, ali je došlo do okršaja sa žandarmerijom - ucenjen je na 120.000 dinara.[36]
  • 15. 10. - Deklaracija 46-orice istaknutih komunista Politbirou povodom ekonomske situacije u SSSR - nastanak Leve opozicije.
  • 15. 10. - U beogradskom hotelu "Palas" su ranjeni švajcarski trgovac Izeli i francuski kapetan Karlije,[37] što izaziva dosta publiciteta narednih dana (uključujući "kuplete u opereti";[38] Karlije osuđen na 20 godina sledećeg maja[39]).
  • 16. 10. - Osnivačka skupština Društva za saobraćaj putnika i turista Kraljevine SHS - preteča "Putnika".
  • 16. 10. - Braća Walt i Roy O. Disney osnovali The Walt Disney Company.
Kemal Atatürk, predsednik Turske 1923-38.
Zastava JKRM
  • 31. 10. - U Gružu kod Dubrovnika otvorena Pomorska vojna akademija (prvi poručnici korvete proizvedeni 12. jula 1926). Na brodovima mornarice je prvi put istaknuta ratna zastava.[41] Flota ima šest minonosaca, 12 torpiljera i pomoćna plovila; ima 108 oficira i 2.800 mornara; na Dunavu su četiri monitora itd.[42]

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]
Pivnički puč: Orden krvi
Naličje medalje posvećene nemačkoj inflaciji
  • 1. 11. - Arhijerejski sabor SPC, koji zaseda u Sremskim Karlovcima od septembra: ranije su usvojeni crkveni zakon i ustav a reforma kalendara i drugi sveštenički brak se odlažu dok ih ne prihvate i druge pravoslavne crkve.[43][44][45]
  • 1. 11. - İsmet İnönü je prvi premijer Turske republike.
  • 2. 11. - Pokušaj ubistva potpuk. Krstića, vojnog atašea KSHS u Sofiji - vlada KSHS će 5-tog uputiti "ultimatum", nakon čega se Bugarska izvinjava.
  • 2. 11. - Sudar vozova kod Zemunskih Obora, poginula dva vojnika.
  • 3. 11. - Na severu Rusije se otvara Solovecki logor, što se smatra začetkom logora iz sistema Gulag.
  • 6. 11. - Krakovski neredi (ili ustanak): sukob radnika sa policijom i vojskom, poginulo najmanje 18 radnika i 14 vojnika.
  • 8. 11. - Pivnički puč u Minhenu - Adolf Hitler pokušava u saradnji sa Ludendorfom da preuzme vlast u Minhenu, Bavarskoj i Nemačkoj.
  • 9. 11. - U okršaju ispred Feldherrnhalle poginula 4 policajca i 16 nacista. Krvava nacistička zastava (Blutfahne) postaje njihov sveti simbol.
  • 11. 11. - Hitler uhapšen - u pritvoru i zatvoru ostaje do decembra 1924.
  • 11. 11. - Deonicom Topčider – Mala Krsna, završena je pruga Beograd – Požarevac (redovan saobraćaj predviđen za sledeći mart).
  • 12. 11. - U SAD prikazan film Flaming Youth sa Colleen Moore, za koji se smatra da je privukao najviše pažnje na flapper devojke (mada je i ranije bilo takvih filmova, npr. The Flapper iz 1920. sa Olive Thomas).
  • 15. 11. - U Nemačkoj uvedena rentenmarka, kojom je zaustavljena hiperinflacija (4.200.000.000.000 "papirnih maraka" za dolar).
  • novembar - U Beogradu uhvaćeni prvi prodavci kokaina.[46]
  • 18. 11. - U Italiji donesen Acerbov zakon: partija sa najviše glasova, i iznad 25%, dobija dve trećine mesta u parlamentu.
  • 23. 11. - Pad Stresemannove koalicije u Nemačkoj, od 30. 11. ga nasleđuje Wilhelm Marx iz Centruma a on ostaje ministar ino. poslova do smrti 1929. Zabranjene nacistička i komunistička partija.
  • 23/24. 11. - Orkanski vetar u Hercegovini i južnoj Dalmaciji obara drveće i vagone sa pruge.
  • 24. 11. - U Beogradu potpisan protokol o razgraničenju KSHS i Rumunije[47] (stupa na snagu sledećeg aprila). Razmenjuje se nekoliko sela i većinski nemačka varoš Žombolj/Žimbolija.
  • 25. 11. - Žandarmi na konjima rasteruju nedozvoljene levičarske studentske skupove kod beogradske "Slavije", sazvane zbog politike prema Grčkoj i inostranih ubistava Daskalova i Vorovskog - pretučeni su i slučajni prolaznici a navodni i srnaovci koji su došli da ometu zborove. Blokirana je i zgrada univerziteta.
  • 26. 11. - U Beograd je stigao Božidar Sever, stručnjak u komisiji za razgraničenje sa Mađarskom, koga su sa mađarske strani uhapsili i zlostavljali od prošlog aprila.

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 1. 12. - Popustila novoizgrađena brana Gleno kod Bergama u Italiji, 356 mrtvih.
  • 1. 12. - Kačaci uveče zaustavili voz kod Gostivara i opljačkali putnike (vozovi od ranije tu nisu saobraćali noću, iz predostrožnosti).[48]
  • 1 - 3. 12. - Prvi kongres ORJUNA-e u Splitu.[49]
  • ca. 1. 12. - Poplave u Sloveniji i Zagrebu, velika materijalna šteta; poplavljena i neka sela oko Beograda, poplava ima i u Crnoj Gori.
  • 4. 12. - Prikazana prva verzija filma The Ten Commandments.
  • 5. 12. - Bivši meksički sekretar finansija Adolfo de la Huerta pokreće pobunu protiv predsednika Obregóna, nakon što je ovaj podržao P. E. Callesa za sledećeg predsednika.
  • 6. 12. - Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu: konzervativci gube većinu, što će sledećeg meseca omogućiti Ramsayu MacDonaldu da postane prvi laburista premijer.
  • decembar - Lav Trocki objavljuje niz članaka u "Pravdi" protiv birokratizacije partije i slabljenja kontrole članstva nad organizacijom (sakupljeni u knjigu "Novi kurs") - otvoreni sukob sa Staljinom i njegovim saveznicima.
  • 12. 12. - Od pucanja brane na reci Po u Italiji strada 600 ljudi.
  • 14. 12. - Skupština KSHS usvojila zakon o francuskom zajmu od 300 miliona franaka za naoružanje.
  • 15. 12. - Sudar vozova između Čakovaca i Grabova u zap. Sremu, poginuo jedan mašinovođa.
  • 16. 12. - Izbori u Grčkoj, pobeda liberala Elefteriosa Venizelosa.
  • dec. - Stjepan Radić opet u Beču, iz Londona.
  • 18. 12. - Grčki kralj Đorđe napustio zemlju (vratiće se 1935), regent je admiral Kunduriotis (predsednik republike 1924-29).
Uhvaćen je Čaruga
  • 21. 12. - Glumac Pera Dobrinović je umro u garderobi, pred pozorišnu predstavu.
  • 21. 12. - Potpisan Nepalsko-britanski ugovor, Nepal prvi put definisan kao nezavisna zemlja.
  • 21. 12. - Francuski dirižabl Dixmude eksplodirao tokom grmljavine pored Sicilije, 52 mrtvih.
  • 23. 12. - Konvencijom potpisanom u Parizu ustanovljena Tangerska internacionalna zona pod zajedničkom upravom Francuske, Španije i Britanije (zona traje do 1956).
  • 25. 12. - Napadi razbojnika na žandarme u blizini Cetinja: na Popovom kamenu ubijena dva žandarma a na Baguru tri. Od groma se srušio krov katoličke parohijalne crkve na Cetinju.[50] Uvodnik "Politike" od 1. januara naziva Crnu Goru "pokrajinom najvećih zločina i divljaštva", gde "odmetničke bande potpuno gospodare selima"; žandarmerija se žali da meštani pomažu odmetnicima i sami osnivaju pljačkaške družine.[51]
  • 25. 12. - Čaruga je u pritvoru u Osijeku, pošto je pronađen u Vinkovcima, gde je držao u zakupu jednu vilu kao trgovac Drezgić (obešen 1925).
  • 27. 12. - Završeni izbori u Albaniji, Ahmet Zogu ima većinu. Istovremeno je izvršen i prvi popis, zemlja ima 814.000 stanovnika, od čega 68,5% muslimana, 20,5% pravoslavaca i 10,5% katolika.
  • 27. 12. - Incident Toranomon: komunista pokušao da ubije princa Hirohita.
  • 28. 12. - U Rubeži kod Nikšića uništena odmetnička grupa Sava Raspopovića.[52]
  • 29. 12. - Vladimir Zvorikin prijavio u SAD prvi patent za televiziju, namjerava upotrijebiti katodnu cijev (ikonoskop je prikazan 1933).

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Ekonomski oporavak u Kraljevini SHS: stabilizacija dinara i inflacije, uravnotežen budžet.
  • U Crnoj Gori ima "preko 250" odmetnika (do 1926. ih je ostalo pet).[53]
  • Plesni maratoni postaju popularni u SAD.

Katastrofe

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1923.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1923. godinu

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1 2 "The National Question in Yugoslavia. Origins, History, Politics" by Ivo Banac, Cornell University Press, 1984 p. 323
  2. ↑ "Politika", 19. jan. 1923, str. 3
  3. ↑ "Politika", 30. jan. 1923, str. 3
  4. ↑ "Politika", 1. feb. 1923, str. 5
  5. ↑ "Politika", 8. feb. 1923
  6. ↑ "Politika", 20. feb. 1923
  7. ↑ "Ilustrovani list", br. 10, 8 - 15. mart 1923, str. 1
  8. ↑ The Social Organization of Exile: Greek Political Detainees in the 1930s By Margaret E. Kenna, p. 10
  9. ↑ "Politika", 3. mart 1923, str. 2
  10. ↑ Nepostojeći grad Sušak Arhivirano 2021-05-15 na Wayback Machine-u. fluminensia.org
  11. ↑ "Politika", 4. mart 1923
  12. ↑ "Politika", 2. apr. 1923
  13. ↑ "Politika", 3. apr. 1923, str. 6
  14. ↑ "Politika", 4. apr. 1923
  15. ↑ "Politika", 18. apr. 1923, str. 5
  16. ↑ "Politika", 28. apr. 1923, str. 5
  17. ↑ "Ilustrovani list", br. 19; 10-17. maj 1923; str. 1-2 (fotografije)
  18. ↑ Phil Billingsley (1988). Bandits in Republican China. Stanford University Press. str. 13–. ISBN 978-0-8047-1406-8.
  19. ↑ "Politika", 12. maj 1923
  20. ↑ "Politika", 13. maj 1923
  21. ↑ "Politika", 20. maj 1923, str. 4
  22. ↑ "Politika", 25. jun 1923., str. 3. digitalna.nb.rs (pristup. 2.11.2015.)
  23. ↑ "Ilustrovani list", 1923 br. 27, str. 11
  24. ↑ "Politika", 15. jul 1923
  25. ↑ "Ilustrovani list", br 32, 2-9. avg. 1923, str. 2-3
  26. ↑ "Politika", 16. jul 1923, str. 2
  27. ↑ "Politika", 19. jul 1923, str. 5
  28. ↑ "Politika", 12. avg. 1923, str. 8
  29. ↑ "Politika", 11. avg. 1923, str. 3
  30. ↑ "Ilustrovani list", br. 35, 1923; str. 2
  31. ↑ "Pogibija petorice žandarma", Politika, 25. jan. 1926, str. 5
  32. ↑ "Politika", 6. sept. 1923, str. 4
  33. ↑ "Politika", 11. sept. 1923, str. 6
  34. ↑ "Politika", 27. septembar 1923., str 4. digitalna.nb.rs (pristup. 1.11.2015.)
  35. ↑ "Politika", 24. okt. 1923, str. 2
  36. ↑ Smiljanić, Vlatko. ZLOČIN I KAZNA JOVANA STANISAVLJEVIĆA ČARUGE Arhivirano 2023-12-27 na Wayback Machine-u, str 34. hrcak.srce.hr
  37. ↑ "Politika", 16. okt. 1923, str. 3
  38. ↑ "Politika", 21. okt. 1923, str. 11
  39. ↑ "Politika", 16. maj 1924, str. 3
  40. ↑ „TIME (YUGOSLAVIA: Russian Alliance)”. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-01. Pristupljeno 2010-06-28.
  41. ↑ "Ilustrovani list"; br. 48, 1923; str. 3 i 12
  42. ↑ "Politika", 12. dec. 1923, str. 4
  43. ↑ "Politika", 26. okt. 1923
  44. ↑ "Politika", 2. nov. 1923, str. 7
  45. ↑ "Politika", 9. nov. 1923, str. 3
  46. ↑ "Politika", 21. nov. 1923, str. 4
  47. ↑ "Politika", 25.11.1923. str. 3. digitalna.nb.rs (pristup. 4.12.2015.)
  48. ↑ "Politika", 3. dec. 1923, str. 4
  49. ↑ Ilustrovani list, 1923 br. 52; str. 2
  50. ↑ "Politika", 28. dec. 1923, str. 4
  51. ↑ "Politika", 27. jan. 1924, str. 4
  52. ↑ "Ilustrovani list"; 1924 br. 3; str. 2 (slika)
  53. ↑ "Poslednjih pet hajduka", Politika, 17. mart 1926, str. 6