Lopingij – Wikipedija / Википедија

Ovom članku možda nedostaju izvori.
Poboljšajte ga dodavanjem referenci ka pouzdanim izvorima. Sadržaj nepotkrijepljen izvorima može biti doveden u pitanje, a potom i uklonjen.

Pronađi izvore: "Lopingij" – vijesti · novine · knjige · akademik · JSTOR

Ovaj članak možda zahtijeva ažuriranje.
Poboljšajte ga ažuriranjem postojećih i dodavanjem novih informacija.

Ovaj članak možda zahtijeva sređivanje.
Naveden je sljedeći razlog: Razlog nije naveden.
Poboljšajte ga usklađivanjem s Wikipedijinim stilskim standardima.

Lopingij je treća od tri epohe permija. Predstavlja posljednju epohu paleozoik. Lopingu je prethodio guadalupij a slijedio ga je rani trijas.

Ime je uveo Amadeus William Grabau godine 1931. po naselju Leping u kineskoj provinciji Jiangxi^[1]. Sastoji se od dva stratigrafija/doba. Ranije je Wuchiapingij a kasniji cvhanghsingij^[2].

Izvori

[uredi | uredi kod]

↑ Zhang, Shouxin (2009). Geological Formation Names of China (1866—2000). Beijing/Dordrecht: Higher Education Press/Springer. str. 681. ISBN 978-7-040-25475-4.
↑ Allaby, Michael (2015). A Dictionary of Geology and Earth Sciences (4th izd.). Oxford University Press.

Perm

Cisuralij	Gvadalupij	Lopingij
Aselij Sakmarij Artinskij Kungurij	Roudij Vordij Kapitanij	Vučiapingij Čangsingij

Geološka historija Zemlje

Kenozoik
(danas–66.0 Ma)

Kvartar (danas–2.58 Ma)	Holocen (danas–11.7 ka) Pleistocen (11.7 ka–2.58 Ma)
Neogen (2.58–23.0 Ma)	Pliocen (2.59–5.33 Ma) Miocen (5.33–23.0 Ma)
Paleogen (23.0–66.0 Ma)	Oligocen (23.0–33.9 Ma) Eocen (33.9–56.0 Ma) Paleocen (56.0–66.0 Ma)

Mezozoik
(66.0–252 Ma)

Kreda (66.0–145 Ma)	Kasna (66.0–100 Ma) Rana (100–145 Ma)
Jura (145–201 Ma)	Kasna (145–164 Ma) Srednja (164–174 Ma) Rana (174–201 Ma)
Trijas (201–252 Ma)	Kasni (201–237 Ma) Srednji (237–247 Ma) Rani (247–252 Ma)

Paleozoik
(252–539 Ma)

Perm (252–299 Ma)	Lopingij (252–260 Ma) Gvadalupij (260–272 Ma) Cisuralij (272–299 Ma)
Karbon (299–359 Ma)	Pensilvanij (299–323 Ma) Misisipij (323–359 Ma)
Devon (359–419 Ma)	Kasni (359–383 Ma) Srednji (383–393 Ma) Rani (393–419 Ma)
Silur (419–444 Ma)	Pridolij (419–423 Ma) Ladlov (423–427 Ma) Venlok (427–433 Ma) Landoverij (433–444 Ma)
Ordovicij (444–485 Ma)	Kasni (444–458 Ma) Srednji (458–470 Ma) Rani (470–485 Ma)
Kambrij (485–539 Ma)	Furongij (485–497 Ma) Miaolingij (497–509 Ma) Serija 2 (509–521 Ma) Terenuvij (521–539 Ma)

Proterozoik
(539 Ma–2.5 Ga)

Neoproterozoik (539 Ma–1 Ga)	Ediakarij (539–635 Ma) Kriogenij (635–720 Ma) Tonij (720 Ma–1 Ga)
Mezoproterozoik (1–1.6 Ga)	Stenij (1–1.2 Ga) Ektazij (1.2–1.4 Ga) Kalimij (1.4–1.6 Ga)
Paleoproterozoik (1.6–2.5 Ga)	Staterij (1.6–1.8 Ga) Orosirij (1.8–2.05 Ga) Rijacij (2.05–2.3 Ga) Siderij (2.3–2.5 Ga)

Arhaik (2.5–4 Ga)

Hadij (4–4.6 Ga)

ka = kiloanum (tisuću godina ranije); Ma = megaanum (milijun godina ranije); Ga = gigaanum (milijardu godina ranije).
Povezano: Geološka hronologija

Ovaj članak o geologiji je u začetku. Poboljšajte ga dodavanjem nedostajućih informacija.