Varošica Sopot je novije naselje, koje je dobilo današnje ime po istoimenom izvoru. Opisujući boj na Sopotu, (godine 1804.) Petar Jokić veli „ da su se iz Ropočeva povukli južnije, na mesto gde je stara mehana u Sopotu, gde je bio takav lug da je naših deset moglo dočekati stotinu Turaka“. Ova mehana podignuta na drumu koji je iz Beograda preko Ropočeva i Nemenikuća vodio za Topolu i dalje. Osim ove mehane „šindralije“ na mestu, na kome danas Sopot, nije ničega više bilo. Sav je prostor bio naseljen i pripadao je ataru susednog sela Ropočeva. Oko 1838. godine u mestu stare mehane „šindralije“ podignuta je nova samo prepravljena (svojina Stevana Miloševića) Od tada su se počeli ovde naseljavati pojedinci, poglavito iz susednih sela Ropočeva i Nemenikuća. Formirano je ovo naselje, koje je 1893. godine proglašeno za varošicu.
Do 1905. godine Sopot je sa susednim Ropovcem činio jednu opštinu, a te se godine odvojio i obrazovao samostalnu opštinu.
Po popisu iz 1921. godine. Sopot je imao 100 kuća sa 414 stanovnika. Stanovništvo se, prema poreklu, može ovako rasporediti: ima sedam kuća dinarskih doseljenika, pet kuća doseljenika iz moravsko-vardarskih oblasti, dve kuće doseljenika od Timoka, šest kuća doselenika od „preka“ (Banat) i pedesetdve kuće doseljenika iz sela kosmajskog sreza. Varošica je dobila školu 1906. godine a služili se crkvom u Nemenikućama. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Ovde se nalazi Stari han u Sopotu.
U naselju Sopot živi 1392 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (37,8 kod muškaraca i 39,4 kod žena). U naselju ima 599 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,92.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [4]
|
|
m |
|
|
ž |
| ? |
1 |
|
|
0 |
| 80+ |
9 |
|
|
16 |
| 75-79 |
17 |
|
|
30 |
| 70-74 |
35 |
|
|
41 |
| 65-69 |
42 |
|
|
47 |
| 60-64 |
36 |
|
|
51 |
| 55-59 |
42 |
|
|
62 |
| 50-54 |
64 |
|
|
73 |
| 45-49 |
68 |
|
|
87 |
| 40-44 |
68 |
|
|
58 |
| 35-39 |
47 |
|
|
59 |
| 30-34 |
67 |
|
|
71 |
| 25-29 |
53 |
|
|
70 |
| 20-24 |
65 |
|
|
57 |
| 15-19 |
56 |
|
|
61 |
| 10-14 |
59 |
|
|
64 |
| 5-9 |
48 |
|
|
51 |
| 0-4 |
35 |
|
|
42 |
| prosek |
37.8 |
|
|
39.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
207 |
183 |
318 |
443 |
527 |
579 |
599 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
130 |
140 |
104 |
141 |
50 |
29 |
3 |
- |
1 |
1 |
2.92 |
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
670 |
192 |
431 |
26 |
20 |
1 |
783 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
156 |
439 |
136 |
52 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
| Pol |
Ukupno |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
Ribarstvo |
Vađenje rude i kamena |
Prerađivačka industrija |
Proizvodnja i snabdevanje... |
Građevinarstvo |
Trgovina |
Hoteli i restorani |
Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški |
312 |
10 |
- |
4 |
65 |
25 |
16 |
36 |
9 |
40 |
| Ženski |
280 |
2 |
- |
1 |
45 |
11 |
7 |
45 |
13 |
8 |
| Oba |
592 |
12 |
- |
5 |
110 |
36 |
23 |
81 |
22 |
48 |
| Pol |
Finansijsko posredovanje |
Nekretnine |
Državna uprava i odbrana |
Obrazovanje |
Zdravstveni i socijalni rad |
Ostale uslužne aktivnosti |
Privatna domaćinstva |
Eksteritorijalne organizacije i tela |
Nepoznato |
| Muški |
6 |
12 |
42 |
19 |
14 |
10 |
- |
- |
4 |
| Ženski |
7 |
5 |
40 |
36 |
53 |
4 |
- |
- |
3 |
| Oba |
13 |
17 |
82 |
55 |
67 |
14 |
- |
- |
7 |
- Milovan Vidaković, srpski pisac i protivnik Vukove reforme
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosmaj) i iz „Letopisa“ opštine Sopot, Br.463.
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo“
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.