1907
Izgled
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vekovi: | |
| Decenije: | |
| Godine: | |
1907. je bila prosta godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Januar
[uredi | uredi izvor]- 3. januar — Muhamed Ali-šah Kadžar je novi šah Persije (do 1909), vodi politiku protiv novog ustava i Medžlisa.
- 3. januar — U Sofiji otvorena zgrada Narodnog pozorišta. Studenti su vređali kneza Ferdinanda pa je univerzitet zatvoren na šest meseci.
- 6. januar — U Rimu otvoreno prvo školsko odeljenje po metodi Montesori.
- 7 — 8. januar — Štrajk i neredi tekstilnih radnika u Rio Blanco, Meksiko, u intervenciji vojske stradalo najmanje 50 ljudi.
- 14. januar — Zemljotres pogodio Kingston na Jamajci, do 1000 mrtvih.
- januar — Srbi i muslimani dižu bunu protiv osmanske vlasti u Raškoj (Sandžak) povodom razrezivanja poreza.
- 25. januar — Izbori za Rajhstag u Nemačkoj: SPD sa 29% glasova dobija 43 mandata, a Partija Centra sa 19,4% dobija 105 mandata.
- 27. januar — Crnogorski predsjednik vlade Marko Radulović podnio ostavku zbog knjaževih smetnji, četiri dana kasnije dolazi Andrija Radović.
- 29. januar — Li De Forest patentirao triodu.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 5. februar — Tajni memorandumi von Aehrenthala, ministra inostranih poslova Austrougarske: anektirati Bosnu i Hercegovinu, formirati hrvatsko-srpsku grupu zemalja sa centrom u Zagrebu, pod okriljem Krune svetog Ištvana, čime bi se oslabila Ugarska i Srbija uvukla u habzburšku imperiju.
- 7. februar — "Blatnjavi marš" u Londonu je prvi veliki događaj u organizaciji Nacionalnog saveza društava ženskog prava glasa.
- 8. februar — SAD preuzimaju finansijsku kontrolu nad Dominikanskom Republikom zbog njenih velikih dugova.
- 11. februar — Parobrod Larčmont se sudario s drugim brodom kod Rhode Islanda, stradalo 140 ljudi.
- 15. februar — Zakon o narodnim školama u Crnoj Gori (na snazi od 1/14. marta).
- 15. februar — "Džentlmenski", neformalni, sporazum između SAD i Japana: SAD neće uvoditi ograničenja na doseljavanje iz Japana, a Japan neće dozvoliti iseljavanje u SAD.
- 21. februar — Seljačka buna u Rumuniji: počinje u severnoj Moldaviji, da bi se proširila i na ostatak zemlje. U gušenju do aprila poginule hiljade seljaka.
- 21. februar — Britanski feribot SS Berlin potonuo blizu Roterdama, 128 stradalih.
- 22. februar — Austrijski brod Imperatrix se nasukao na Kreti, 40 mrtvih.
Mart
[uredi | uredi izvor]- 5. mart — Otvorena druga Državna duma Ruske imperije, sada su prisutni i boljševici, menjševici i eseri - raspuštena u junu.
- 11. mart — Početak revolta vinara u francuskom Langdoku.
- 11. mart — Ubijen bugarski premijer Dimitar Petkov.
- 14. mart — Štrajk radnika Fabrike šećera na beogradskoj Čukarici okončan uvođenjem novih radnika; u sukobu sa žandarmerijom ubijena četiri štrajkača.
- 16. mart — Održani izbori za Finski parlament, prvi u Evropi sa univerzalnim pravom glasa, uključujući i žene, kojih je izabrano 19.
- 16. mart — Porinut prvi bojni krstaš, britanski HMS Indomitable iz klase Invincible - narednih meseci još dva, u službi od 1908.
- 17. i 23. mart — Bitka kod Namasiguea, nikaragvanske snage porazile honduraske i salvadorske, 27-og ulaze u glavni grad Hondurasa. Nikaragvanski predsednik Hose Santos Zelaya ima ambicije da ujedini Centralnu Ameriku.
- 19. mart — Francuski doktor Emile Mauchamp pretučen na smrt u marokanskom gradu Marakešu, na šta Francuska odgovara deset dana kasnije zauzimanjem grada Oujda.
- 22. mart — U Transvalu donesen izmenjeni akt o registraciji Azijata ("Crni zakon"), što izaziva proteste - Mahatma Gandi pokreće 29-og kampanju nenasilnog otpora ( satyagraha).
- 23. mart — Sijam daje Francuzima pokrajine Batambang, Siem Reap i Sisophon, tj. zapadnu Kambodžu, a Francuzi mu vraćaju delove provincija Loei na severu i Trat na jugu. Inače, kralj Čulalongkorn je ove godine na putovanju u Evropi.
- 25. mart — Vlada Dimitrie Sturdze u Rumuniji, ministar rata gen. Alexandru Averescu - prvi zadatak je gušenje seljačke bune.
- 28. mart — Velika erupcija vulkana Ksudač na Kamčatki, razneti pepeo izaziva hladnoću u Severnoj Americi.
April
[uredi | uredi izvor]- 14. april — U Tripoliju osnovana filijala italijanske Banco di Roma, od 1911. Banka Umma.
- 15. april — U Crnoj Gori i Radović dao ostavku zbog opstrukcije knjaževih poslanika, dva dana kasnije postavljen dr Lazar Tomanović (do 1912).
- 17. april — U Engleskoj počinje gradnja drednota Minas Geraes za brazilsku mornaricu, što vodi Južnoameričkoj trci u drednotima.
- 27. april — U Nemačkoj izbija Harden–Eulenburgova afera o homoseksualcima u okruženju cara Vilhelma.
- 28. april — Američki marinci se iskrcavaju u Honduras, štite posao sa bananama i suprotstavljaju nikaragvanskom napredovanju.
Maj
[uredi | uredi izvor]- 2. maj — Portugalski premijer Žoao Franco zavodi diktatorsku vlast do sledećeg januara - raste republikanska agitacija.
- 11. maj — Sastanak srpskih lidera u Sarajevu - rezolucija traži formiranje srpske političke organizacije, ustavne slobode i autonomiju BiH bez promene suvereniteta.
- 13. maj — 1. jun — Peti kongres Ruske SDRP se tajno održava u Londonu; nakon burnih debati, boljševici dobijaju većinu za revolucionarni pravac; "aproprijacije" (pljačke) radi finansiranja partija su osuđene.
Jun
[uredi | uredi izvor]- 1. jun — Muslimanski memorandum i pregovori sa Zemaljskom vladom BiH tokom juna i jula.
- 2. jun — Mađarizacija: Aponyijev zakon bi uveo zakletvu vjernosti za školske nastavnike, mogli bi biti otpušteni ako im đaci ne bi znali madžarski jezik, narodnostima se oduzima pravo na privatne škole.
- 9. jun —Ostavka Pašićeve vlade, sutradan formira novu bez Stojana Protića.
- 9. jun — Vrhunac revolta vinara na jugu Francuske, u Montpellieru se okupilo najmanje 600.000 ljudi.
- 10. jun — Potpisan Francusko-japanski ugovor o sferama uticaja u Kini.
- 10. jun — Krenula auto-trka Peking-Pariz - Scipione Borghese stiže 10. avgusta.
- 13. jun — (Spasovdan) - Borba za Makedoniju: Bitka kod Drenova srpske čete porazile bugarske (ovekovečeno u pesmi "Sprem'te se sprem'te četnici").
- 15. jun — Počela Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja („Haške konvencije”).
- 16. jun —Trećejunski prevrat, nazvan i Stolipinov: raspuštena ruska Državna duma, uvodi se novi izborni zakon koji daje prednost imućnim klasama.
- 26. jun — Tifliska pljačka banke ili "Aproprijacija na Jerevanskom trgu": boljševici u Tbilisiju opljačkali kola koja su prevozila novac u banku, u napadu poginulo 40 ljudi.
- 28. jun — U Banjaluci izašao prvi broj književnog časopisa "Otadžbina"
Jul
[uredi | uredi izvor]Avgust
[uredi | uredi izvor]- 27. avgust — Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen-temeljac zgrade Skupštine u Beogradu, po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Izgradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasedanje Skupštine Jugoslavije u njoj je održano 20. oktobra 1936.
- 30. avgust — Trojna antanta sporazum između Ruske Imperije, Francuske Republike i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske, nakon potpisivanja Anglo-ruskog saveza. Atanta, dopunjena sporazumima sa Japanom i Portugalijom, predstavljala je snažan protivteg Trojnom savezu Njemačkog carstva, Austrougarske i Kraljevine Italije, mada Italija nije stala na stranu Njemačke i Austrougarske tokom Prvog svjetskog rata.
- 31. avgust — Anglo-ruski sporazum ili Anglo-ruska konvencija iz 1907. potpisana je u Sankt Peterburgu. U ime Ruske Imperije sporazum je potpisao ministar inostranih poslova Aleksandar Izvoljski, a u ime Ujedinjenog Kraljevstva ser Artur Nikolson, britanski ambasador u Rusiji.
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 3. septembar — Francuzi smenili vijetnamskog cara Thành Tháia, postavljaju njegovog malog sina Duy Tâna (do 1916).
- 7. septembar — RMS Luzitania kreće na prvo putovanje.
- 8. septembar — Papina enciklika Pascendi Dominici gregis osuđuje Modernizam u Katoličkoj crkvi.
- 7 — 9. septembar — Antiorijentalni neredi u Vankouveru, u ovo vreme slična kretanja se događaju i drugde na Zapadnoj obali SAD i Kanade.
- 9. septembar — Kralj Petar I Karađorđević postavio kamen temeljac za zgradu Skupštine[7] (projekat naručen 1901, biće završena 1936).
- 26. septembar — Novi Zeland i Njufoundland postaju dominioni (do 1947. odn. '49).
- 24. septembar — Zakon o zabrani tohunge, tradicionalnog maorskog lečenja na Novom Zelandu (povučen 1962), usmeren protiv proroka i iscelitelja Rue.
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 12. oktobar — Karl Liebknecht osuđen na 18 meseci zatvora zbog svog spisa "Militarizam i antimilitarizam".
- 13. oktobar — Zbor univerzitetske omladine u Beogradu povodom ubistva braće Novaković.
- 17. oktobar — Guljelmo Markoni započinje redovnu radio-telegrafsku službu preko Atlantskog okeana (Irska - Nova Škotska).
- 21. oktobar — U Nemačkoj otkriven prvi fosil Homo heidelbergensis-a.
- 21. oktobar — Karataški zemljotres sa klizištem u dan. Tadžikistanu, 12.000 mrtvih.
- 27. oktobar — Černovska tragedija u današnjoj Slovačkoj: žandarmi ubili 15 ljudi na osvećenju crkve.
- 31. oktobar — U BiH osnovana Srpska narodna organizacija ujedinjenjem tri grupe - borci za autonomiju (Gligorije Jeftanović, Vojislav Šola, Milan Srškić, oko list "Srpska riječ" od 1905), inteligencija sa centrom u Mostaru (Risto Radulović, Vasilj Grđić, list "Narod" od 1907) i grupa iz Bosanske krajine (Petar Kočić, list Otadžbina).
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 4. novembar — U kongoanskoj provinciji Kasai pronađeni dijamanti.
- 16. novembar — Oklahoma postaje 46. država SAD, nakon što su spojene Teritorija Oklahoma i Indijanska Teritorija (u ovoj drugoj su želeli Državu Sekvoja).
- 16. novembar — Najveći i najbrži putnički brod RMS Mauretania (do 1911) kreće na prvo putovanje.
- 27. novembar — Južnoafrička britanska kolonija Orange River dobija samoupravu (od 1910. deo Južnoafričke Unije).
- 28. novembar — Knjaz Nikola otvara skupštinu, saopštava o otkriću bombi.
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 1. decembar — Prva sednica zajedničkih ministara Austro-Ugarske Monarhije o aneksiji BiH: treba je ostvariti "kad je prilike zatraže i dopuste".
- 1. decembar — Eksplozija rudnika Naomi u gradu Fait u Pensilvaniji. Poginula su 34 radnika.
- 6. decembar — Eksplozija u rudniku kod Monongah, Vest Virdžinia - zvanično 362 poginula rudara.
- 7. decembar — Petar Kočić i njegov saradnik Kondić osuđeni u Banjaluci na po osam meseci zatvora.
- 8. decembar — Gustaf V je novi švedski kralj (do 1950).
- 12. decembar — Lenjin ponovo odlazi u emigraciju (do 1917).
- 16. decembar — Američka Velika bela flota kreće na putovanje oko sveta po naređenju predsednika SAD Ruzvelta (do februara 1909).
- 16. decembar — Eksplozija rudnika Ilande u blizini Birminghama, Alabama. 57 stradalih.
- 17. decembar — Ugyen Vangchuck postaje prvi kralj Butana (do 1926).
- 19. decembar — Eksplozija u rudniku Jacobs Creek, Pensilvanija - 239 poginulih.
- 20. decembar — Prvi Vašingtonski sistem: centralnoameričke zemlje (Kostarika, Salvador, Gvatemala, Honduras i Nikaragva) zaključile niz konvencija s ciljem suživota i integracije.
- 21. decembar — Masakr u školi Santa Maria u Čileu: vojska zvanično ubila 195 rudara-štrajkača, nezvanično 2200.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]Februar
[uredi | uredi izvor]Mart
[uredi | uredi izvor]- 11. mart — Felicijan Verveke, belgijski biciklista. (†1986).
- 16. mart — Parvin Etesami, iranska pesnikinja
Maj
[uredi | uredi izvor]- 11. maj — Lorens Olivije, britanski glumac
- 26. maj — Džon Vejn, američki glumac
Jun
[uredi | uredi izvor]- 8. jun — Žorž Speše, francuski biciklista. (†1978).
Smrti
[uredi | uredi izvor]Januar
[uredi | uredi izvor]- 3. januar — Muzafar ad Din Kadžar, persijski kralj
- 25. januar — Rene Potje, francuski biciklista.
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 4. septembar — Edvard Grig, norveški kompozitor
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 17. oktobar — Đorđe Krstić, srpski slikar. (*1851)
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 1. novembar — Alfred Žari, francuski pesnik i pisac (* 1873)
Nobelove nagrade
[uredi | uredi izvor]- Fizika — Albert Abraham Majklson
- Hemija — Eduard Buhner
- Medicina — Šarl Luj Alfons Laveran
- Književnost — Radjard Kipling
- Mir — Ernesto Teodoro Moneta (Italija) i Luj Reno (Francuska)
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]