Prijeđi na sadržaj

1919.

Izvor: Wikipedija

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1880-e | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | >
<< | < | 1915. | 1916. | 1917. | 1918. | 1919.. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | > | >>

1919.. po kalendarima
Gregorijanski 1919.. (MCMXIX)
Ab urbe condita 2672.
Islamski 1337–1338.
Iranski 1297–1298.
Hebrejski 5679–5680.
Bizantski 7427–7428.
Koptski 1635–1636.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1974–1975.
• Shaka Samvat 1841–1842.
• Kali Yuga 5020–5021.
Kineski
• Kontinualno 4555–4556.
• 60 godina Yin Zemlja Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11919.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1919 (MCMXIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

1919:
1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12
Rođenja • Smrti

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
Ruski građanski rat: približne pozicije u martu
  • proleće - Mestimični napadi na vlastelinska imanja i samovlasna podela zemlje u KSHS.

April/Travanj

[uredi | uredi kod]
Delegati Kongresa ujedinjenja

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
Mađarska Sovjetska Republika
"Dovde i ni makac stiže srpski jahač" - Velden am Wörther See

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 2. 6. - Još jedan talas anarhističkih galeanističkih bombi u američkim gradovima, jedna pred kućem glavnog tužioca A. Mitchella Palmera - podmetač je raznesen eksplozijom, preko puta je oštećena i kuća F.D. Roosevelta, tada asistenta sekretara za mornaricu.
  • 6. 6. - Mađarska Crvena armija zauzela Prekmurje.
  • 7. 6. - Sette Giugno: nakon nereda na Malti, britanska vojska pucala na masu i ubila četvoro (danas je to jedan od nacionalnih dana).
  • 9. 6. - Crveni zauzeli Ufu, Kolčakovci započinju opšte povlačenje sedmicu kasnije.
  • 12. 6. - Antanta indirektno priznala režim Aleksandra Kolčaka za vladu sve Rusije[6].
  • 14 - 15. 6. - Britanski oficiri Alcock i Brown izveli na avionu Vickers Vimy prvi non-stop let preko Atlantika, od Newfoundlanda do Irske.
  • 15. 6. - Pancho Villa napao Ciudad Juárez, američke snage ga oterale nakon što su meci leteli i preko granice (ovo je poslednja veća Villina akcija).
Potpisan Versajski sporazum
  • jun - Otvorena Središnja berza rada u Beogradu.
  • 16. 6. - U Prešovu na jugoistoku Slovačke proglašena Slovačka Sovjetska Republika (marioneta Mađarske SR, traje manje od mesec dana).
  • 20. 6. - Scheidemannova nemačka vlada odstupa jer ne želi prihvatiti ultimativni zahtev za sklapanje mirovnog ugovora - koaliciona vlada Gustava Bauera postavljena sutradan da prihvati Diktat.
  • 21. 6. - U Parizu donesena odluka o podeli Banata između Kraljevine SHS i Rumunije (ili 13. 6.?).
  • 21. 6. - Nemci potopili 52 od 74 svoja broda internirana u britansku bazu Scapa Flow.
  • 21. 6. - Generalni štrajk u Winnipegu, policija ubila dvojicu nezaposlenih veterana.
  • 19 - 23. 6. - Bitka kod Cēsisa (Wendena) je odlučujuća estonsko-letonska pobeda nad Baltičkim Landesverom (Dan pobede u današnjoj Estoniji).
  • 24. 6. - Socijaldemokratski pokušaj puča u Mađarskoj SR, sledi Crveni teror.
  • 25. 6. - Harkovska operacija: Beli Maj-Majevskog zauzimaju grad.
  • 28. lipnja - Saveznici i Njemačka potpisali Versajski sporazum.
    • Nemačka izgubila 10% teritorije, delovi pod okupacijom predviđenog trajanja 15 godina; proglašena krivom za rat uz obavezu plaćanja reparacija; vojska ograničena na 100.000, bez regrutacije.
    • faktičko kolektivno međunarodno priznanje Kraljevine SHS (V. Britanija i Francuska to učinile početkom meseca).
    • Kina odbila potpis.
    • → Versajski mirovni sistem
  • 28. 6. - Osnovana Međunarodna organizacija rada kao agencija Društva naroda (kasnije i Ujedinjenih nacija).
  • 30. 6. - Bitka za Caricin: Vrangelovi Beli zauzeli današnji grad, dan. Volgograd (crveni se vratili sledećeg januara).
  • jun-avgust - Ruski građanski rat - Ofanzivne operacije Crvene armije na istoku: zauzeli Perm (1. 7.), Jekaterinburg (15. 7.), Čeljabinsk (24. 7.).

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
Izgubljeni i okupirani delovi Nemačke
Ruski građanski rat, leto 1919.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]
  • 1. 8. - Dao ostavku premijer KSHS Stojan Protić, radikal na čelu koalicionog kabineta.
  • 3. 8. - Prve rumunske snage ulaze u Budimpeštu, sutradan i glavnina - kraj Mađarske sovjetske republike, sledi Beli teror protiv levičara i Jevreja.
  • 3. 8. - Rumunske trupe ušle u Temišvar, ranije pod francusko-srpskom administracijom.
Ljubomir Davidović, premijer KSHS, avgust 1919 - februar 1920.

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 1. 9. - 20. 10. - Tobolska operacija je poslednja ofanziva Belih na istočnom frontu, prodiru do reke Tobol.
  • 5. 9. - U današnjem zapadnom Kazahstanu poginuo Vasilij Čapajev, čuveni komandant Crvene armije.
  • 10. 9. - Potpisan Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Layeu između sila Antante i Austrije: formalno raspuštanje Austrougarske i priznanje novonastalih država, među kojima i Kraljevine SHS ("Srpsko-hrvatsko-slovenačka država"); delegacija KSHS potpisuje tek 5. 12. zbog pitanja manjina i reparacija.
  • 10-15. 9. - Uragan ubio 772 ljudi na Florida Keys i u Texasu.
  • 12. 9. - Gabriele d'Annunzio sa svojim dobrovoljcima zauzeo Rijeku, njegova Italijanska uprava Kvarnera traje do pred kraj 1920.
  • 12. 9. - Adolf Hitler prvi put prisustvuje sastanku Nemačke radničke partije, po vojno-obaveštajnom zadatku.
  • 15. 9. - Osnovano udruženje glumaca Kraljevine SHS.
  • septembar - Ovlašćeno osnivanje Ženotdela, ženskog odeljenja Sekretarijata CK RKP(b), za koordinaciju partijskog rada među ženama - prva direktorka Inessa Armand (do 1920).
  • 20. 9. - Beli zauzeli Kursk.
  • septembar - Uredba o uvođenju opšteg osmočasovnog radnog vremena u KSHS.
  • 25. 9. - Anarhistička Crna armija napada Denjikinove snage u Ukrajini i nanosi im poraz kod Peregonovke - za par nedelja zauzimaju južnu Ukrajinu, što je poremetilo Denjikinovu severnu ofanzivu.
  • 27. 9. - Britanski vojnici napustili Arhangelsk.
  • 30. 9. - Masakr u Elaine, Arkansas: ubijeno preko 100 crnaca, jer su belci pomislili da spremaju pobunu.

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
Odbrana Petrograda

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]
Arabija 1919.
  • 1. 11. - Počinje štrajk rudara uglja u SAD - optuženi su za "boljševičku revoluciju", protiv njih je upotrebljen jedan ratni zakon.
  • 6. 11. - Vatikan priznao Kraljevinu SHS.
  • 7. 11. - Crvena panika: prva od Palmerovih racija u SAD.
  • 9. 11. - Pojavio se crtani junak Mačak Feliks (Srećko) - prvi popularni crtani lik.
  • 11. 11. - Prvi Dan sećanja u Britanskoj imperiji i Dvominutna tišina u 11:00.
  • 11. 11. - Masakr u Centralia, Washington, šestorica poginulih u sukobu između Američke legije i radnika.
  • 14. 11. - Sovjetska ofanziva u Sibiru: Crveni zauzimaju Omsk, sedište vlade generala Kolčaka, nakon velike evakuacije vojnika i izbeglica; Kolčak pokušava stići do Irkutska ali ga ometa Čehoslovačka legija.
Bugarski gubici po Nejskom sporazumu

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • U starim granicama Srbije ima preko 50 ucenjenih hajduka, kao i mnoge nepoznate družine (do 1926. ostalo ih je pet).[8]
  • U toku je Španska groznica.
  • U službu SAD ulazi mitraljez M1919 Browning.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1919.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1919. godinu

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ "Politika", 13. apr. 1922, str. 5
  2. ↑ "Politika", 4. jan. 1938
  3. ↑ East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 210
  4. ↑ Vreme, 29. okt. 1939, str. 12
  5. ↑ Rothschild p. 206
  6. ↑ Richard G. Hovannisian (1971). The Republic of Armenia: The first year, 1918-1919. University of California Press. str. 377–. ISBN 978-0-520-01805-1.
  7. ↑ http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1920/01/01?pageIndex=00002 "Politika", 1. 1. 1920, str. 2]. digitalna.nb.rs (pristup. 27.11.2015.)
  8. ↑ "Poslednjih pet hajduka", Politika, 17. mart 1926, str. 6

Literatura

[uredi | uredi kod]