Pređi na sadržaj

1701

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milenijum: 2. milenijum
Vekovi:
Decenije:
Godine:
1701 na Vikimedijinoj ostavi.
[[Datoteka:|312px]]
[[Datoteka:|312px]]

1701 je bila prosta godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]


januar
P U S Č P S N
  1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
 
februar
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28
 
mart
P U S Č P S N
  1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31
april
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30
 
maj
P U S Č P S N
  1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
 
jun
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30
 
jul
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31
 
avgust
P U S Č P S N
  1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31
septembar
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30
 
oktobar
P U S Č P S N
  1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
 
novembar
P U S Č P S N
  1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30
decembar
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31
 

Januar

[uredi | uredi izvor]
  • 3. januar — Princ Luj I od Monaka umire u Rimu, gde je bio vanredni ambasador Luja XIV. Nasledio ga je Antonio I (do 1731).
  • 18. januar — Fridrih, izbornik Brandenburga i vojvoda Pruske, krunisan je za kralja Pruske u Kenigsbergu - jer u Svetom rimskom carstvu nije moglo biti kraljevstva (osim Bohemije), a iz poštovanja prema Poljskoj-Litviniji, titula kralja Pruske nije preuzeta. Kraljevina Pruska traje do 1918.
  • 28. januar — Vojska Ćing zauzima grad Dartsedo (danas Kangding) na granici Tibeta i Sečuana.
  • januar — Nakon što je beogradski muhafiz Ali-paša Haznadar ubijen u oktobru, nekoliko susednih paša je poslato u Beograd sa svojim vojskama. Novom muhafizu Juruku Hasan-paši je naređeno da iz garnizona protera nesposobne i nedostojne.

Februar

[uredi | uredi izvor]
  • 8. mart — Hamburški sporazum rešava krizu nasleđivanja u kući Meklenburg: Fridrih Vilhelm I dobija vojvodstvo Meklenburg-Šverin, a vojvodstvo Meklenburg-Štrelic je stvoreno za njegovog ujaka Adolfa Fridriha II (velika vojvodstva od 1815, trajala do 1918).
  • 9. mart — Bavarska se savezuje sa Francuskom i Španijom.
  • mart — Francuskim ratnim brodovima je dozvoljeno da prodaju robu u špansko-američkim lukama.
  • 15. april — Nova redakcija Karlovačkog mira, neke korekcije granica u Dalmaciji priznate od strane Mlečanaca ( Linea Grimani).
  • april — Pobuna Srba u Petrinji se nastavlja: ​​komandant Delišimunović izveštava da „prekoglinjski vlasi ne odustaju od svog neprijateljstva“ i da su napali Hrvate oko Sračice — Srbi se bune protiv potčinjavanja.
  • 18. april — Vicko Zmajević je postavljen za barskog nadbiskupa, a u decembru za upravnika Budve.
  • 18. april — Ferenc II Rakoci uhapšen nakon što su otkriveni njegovi kontakti sa Lujem XIV.
  • jun — Izveštaj predsednika Dvorskog ratnog saveta u Gracu: „Morlaci i Vlasi“ pljačkaju od Like do Jadranskog mora, poslate komisije su proterane ili ubijene, gotovo da nijedan kapetan ili kapetan u Senju i Otočcu nije umro prirodnom smrću.
  • jun — Portugalija sklapa savez sa Francuskom.
  • 24. jun — Parlament Engleske usvaja Zakon o naseljavanju, kojim se katoličkim članovima dinastije Stjuart zabranjuje nasleđivanje engleskog, škotskog i irskog prestola i predviđa da će nakon smrti protestantskog kralja Vilijama III, presto naslediti protestantska princeza Ana, mlađa sestra njegove preminule supruge Meri, a ako Ana nema potomaka, Sofija, kneginja izbornica Hanovera (Ana vlada 1702-14, a Sofijin sin Džordž I 1714-27).
  • jul — Objavljen je Porta Firman, kojim se zaustavlja vojno regrutovanje, pre svega janičara - time su izbegnuti razni porezi i dažbine u Osmanskom carstvu, janičarske snage su prepolovljene sa 70 na 34 hiljade.
  • 19. jul — Veliki severni rat: švedski kralj je porazio koalicione snage kod Rige.
  • 24. jul — Antoan de la Mot Kadilak osniva tvrđavu Ponšartren du Detroit.
  • 30. jul — Oko 500 Srba oko Topuskog pobunilo se protiv zagrebačkog biskupa, jer je počeo da traži desetinu, da ih protera sa imanja i useli svoje ljude. Dvorski ratni savet će uzeti Srbe pod zaštitu, kako ne bi došlo do šireg pomeranja.

Avgust

[uredi | uredi izvor]
  • 8. avgust — Veliki mir u Montrealu: Francuzi, Huroni i Algonkini sklapaju mir sa Irokezima, čime se okončava dug period Dabrovih ratova.
  • 18. avgust — Komisija Dvorskog ratnog saveta dodelila je nadvojvodi Jovanu Monasterliji imanja u Tolnanskoj županiji. Ista komisija reguliše Potoško-Pomorišku vojnu granicu (Segedinski generalat), kao i Posavsko-Podunavsku (Slavonski generalat), ističući potrebu da se obrati pažnja na rad patrijarha Arsenija, zbog njegovog uticaja na pobunu protiv ujedinjenja u Slavoniji prethodne godine.
  • 27. avgust — U Madridu je potpisana privilegija, asiento, za francusku Compagnie de Guinée za uvoz afričkih robova u špansku Ameriku.

Septembar

[uredi | uredi izvor]

Oktobar

[uredi | uredi izvor]
  • 8. oktobar — Car Leopold ograničava jurisdikciju patrijarha Arsenija na Sent Andreju, Srbi se primoravaju pod jurisdikciju rimokatoličkog sveštenstva. Prema izveštaju iz početka 1702. godine, oko hiljadu srpskih porodica emigriralo je u Tursku (u periodu 1699-1701, iz Bačke u turski Banat). Grof Volkra je oslobodio sve Srbe u Bačkoj, kao „vojničke“, poreza i potčinjenosti ugarskoj županiji, što izaziva njen kontratužbu i još veću zabunu.
  • 9. oktobar — U koloniji Konektikat osnovana je Koledž škola, kasnije Univerzitet Jejl.

Novembar

[uredi | uredi izvor]

Decembar

[uredi | uredi izvor]

Rođenja

[uredi | uredi izvor]

Avgust

[uredi | uredi izvor]

Dani sećanja

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi izvor]

Reference

[uredi izvor]