1701
Izgled
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vekovi: | |
| Decenije: | |
| Godine: | |
1701 je bila prosta godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Januar
[uredi | uredi izvor]- 3. januar — Princ Luj I od Monaka umire u Rimu, gde je bio vanredni ambasador Luja XIV. Nasledio ga je Antonio I (do 1731).
- 18. januar — Fridrih, izbornik Brandenburga i vojvoda Pruske, krunisan je za kralja Pruske u Kenigsbergu - jer u Svetom rimskom carstvu nije moglo biti kraljevstva (osim Bohemije), a iz poštovanja prema Poljskoj-Litviniji, titula kralja Pruske nije preuzeta. Kraljevina Pruska traje do 1918.
- 28. januar — Vojska Ćing zauzima grad Dartsedo (danas Kangding) na granici Tibeta i Sečuana.
- januar — Nakon što je beogradski muhafiz Ali-paša Haznadar ubijen u oktobru, nekoliko susednih paša je poslato u Beograd sa svojim vojskama. Novom muhafizu Juruku Hasan-paši je naređeno da iz garnizona protera nesposobne i nedostojne.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 1. februar — U pariskom parlamentu (sudu) registrovano je pravo novog španskog kralja Filipa V na francusku krunu.
- 4. februar — Crkvena reforma Petra Velikog: Manastirski dekret u Rusiji stavlja manastirsku imovinu pod posebnu upravu.
- 6. februar — Francuske trupe zamenjuju holandske u tvrđavama Barije u Španskoj Nizozemskoj (Belgiji) - Namir i Ipr (definisani u miru iz Risvika 1697). Guverner Španske Nizozemske je Maksimilijan II Emanuel, bavarski izbornik.
- februar — Uspostavljena je Linea Grimani, granična linija između mletačke Dalmacije i osmanske Bosne (komesar Đovani Grimani i Osman-paša).
- 18. februar — Filip V od Španije, unuk Luja XIV, stiže u Madrid.
- februar — Rat za špansko nasleđe se sprema: Milano i Mantova su za Burbone, francuske trupe stižu u Milano, Luj XIV pokušava da sklopi savez sa Švabijom i Frankonskom - izazov caru Leopoldu. Francuzi osvajaju neke gradove u Španskoj Nizozemskoj (Belgiji) - izazov Engleskoj.
- 23. februar — Veliki severni rat: Bitka kod Pečora, Šveđani odbijaju ruski napad.
Mart
[uredi | uredi izvor]- 8. mart — Hamburški sporazum rešava krizu nasleđivanja u kući Meklenburg: Fridrih Vilhelm I dobija vojvodstvo Meklenburg-Šverin, a vojvodstvo Meklenburg-Štrelic je stvoreno za njegovog ujaka Adolfa Fridriha II (velika vojvodstva od 1815, trajala do 1918).
- 9. mart — Bavarska se savezuje sa Francuskom i Španijom.
- mart — Francuskim ratnim brodovima je dozvoljeno da prodaju robu u špansko-američkim lukama.
April
[uredi | uredi izvor]- 15. april — Nova redakcija Karlovačkog mira, neke korekcije granica u Dalmaciji priznate od strane Mlečanaca ( Linea Grimani).
- april — Pobuna Srba u Petrinji se nastavlja: komandant Delišimunović izveštava da „prekoglinjski vlasi ne odustaju od svog neprijateljstva“ i da su napali Hrvate oko Sračice — Srbi se bune protiv potčinjavanja.
- 18. april — Vicko Zmajević je postavljen za barskog nadbiskupa, a u decembru za upravnika Budve.
- 18. april — Ferenc II Rakoci uhapšen nakon što su otkriveni njegovi kontakti sa Lujem XIV.
Maj
[uredi | uredi izvor]- 23. maj — Vilijam Kid je osuđen za piratstvo i obešen u Londonu.
- maj — Rat za špansko nasleđe: Eugen Savojski prelazi Alpe iz Austrije u severnu Italiju, gde se u početku nalazi žarište sukoba.
Jun
[uredi | uredi izvor]- jun — Izveštaj predsednika Dvorskog ratnog saveta u Gracu: „Morlaci i Vlasi“ pljačkaju od Like do Jadranskog mora, poslate komisije su proterane ili ubijene, gotovo da nijedan kapetan ili kapetan u Senju i Otočcu nije umro prirodnom smrću.
- jun — Portugalija sklapa savez sa Francuskom.
- 24. jun — Parlament Engleske usvaja Zakon o naseljavanju, kojim se katoličkim članovima dinastije Stjuart zabranjuje nasleđivanje engleskog, škotskog i irskog prestola i predviđa da će nakon smrti protestantskog kralja Vilijama III, presto naslediti protestantska princeza Ana, mlađa sestra njegove preminule supruge Meri, a ako Ana nema potomaka, Sofija, kneginja izbornica Hanovera (Ana vlada 1702-14, a Sofijin sin Džordž I 1714-27).
Jul
[uredi | uredi izvor]- 9. jul — Bitka kod Karpija između austrijske i francuske vojske. Prva bitka u Ratu za špansko nasleđe i austrijska pobeda.
- jul — Objavljen je Porta Firman, kojim se zaustavlja vojno regrutovanje, pre svega janičara - time su izbegnuti razni porezi i dažbine u Osmanskom carstvu, janičarske snage su prepolovljene sa 70 na 34 hiljade.
- 19. jul — Veliki severni rat: švedski kralj je porazio koalicione snage kod Rige.
- 24. jul — Antoan de la Mot Kadilak osniva tvrđavu Ponšartren du Detroit.
- 30. jul — Oko 500 Srba oko Topuskog pobunilo se protiv zagrebačkog biskupa, jer je počeo da traži desetinu, da ih protera sa imanja i useli svoje ljude. Dvorski ratni savet će uzeti Srbe pod zaštitu, kako ne bi došlo do šireg pomeranja.
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 8. avgust — Veliki mir u Montrealu: Francuzi, Huroni i Algonkini sklapaju mir sa Irokezima, čime se okončava dug period Dabrovih ratova.
- 18. avgust — Komisija Dvorskog ratnog saveta dodelila je nadvojvodi Jovanu Monasterliji imanja u Tolnanskoj županiji. Ista komisija reguliše Potoško-Pomorišku vojnu granicu (Segedinski generalat), kao i Posavsko-Podunavsku (Slavonski generalat), ističući potrebu da se obrati pažnja na rad patrijarha Arsenija, zbog njegovog uticaja na pobunu protiv ujedinjenja u Slavoniji prethodne godine.
- 27. avgust — U Madridu je potpisana privilegija, asiento, za francusku Compagnie de Guinée za uvoz afričkih robova u špansku Ameriku.
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 1. septembar — Bitka kod Kjerija, deo Rata za špansko nasleđe. Pobedu su odnele austrijske snage pod komandom Eugena Savajskog.
- 7. septembar — Sporazum u Hagu (1701) Haški ugovor obnavlja Veliki savez: Engleska, Ujedinjene provincije i Sveto rimsko carstvo protiv Francuske. Španija bi za sada bila prepuštena Filipu, dok bi nadvojvoda Karlo dobio italijanske i holandske posede. Savoja i Portugalija se kasnije pridružuju savezu.
- 16. septembar — Bivši engleski kralj Džejms II umro je u Francuskoj. Njegovog sina, poznatog kao Stari pretendent, Jakobiti, Francuska, Španija, papa i Modena priznali su kao Džejmsa III.
- 30. septembar — U Londonu je otvorena sinagoga Bevis Marks, jedina u Evropi sa preko 300 godina redovne službe.
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 8. oktobar — Car Leopold ograničava jurisdikciju patrijarha Arsenija na Sent Andreju, Srbi se primoravaju pod jurisdikciju rimokatoličkog sveštenstva. Prema izveštaju iz početka 1702. godine, oko hiljadu srpskih porodica emigriralo je u Tursku (u periodu 1699-1701, iz Bačke u turski Banat). Grof Volkra je oslobodio sve Srbe u Bačkoj, kao „vojničke“, poreza i potčinjenosti ugarskoj županiji, što izaziva njen kontratužbu i još veću zabunu.
- 9. oktobar — U koloniji Konektikat osnovana je Koledž škola, kasnije Univerzitet Jejl.
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 2. novembar — Filip V od Španije se ženi princezom Marijom Lujzom Savojskom.
- 7. novembar — Ferenc II Rakoci beži iz zatvora u Bečkom Novom Gradu u Poljsku (vratiće se i predvoditi ustanak 1703. - severna Mađarska je nemirna zbog poreza i feudalnih odnosa).
- 27. novembar — Alhemičar Johan Fridrih Betger tajno stiže u Drezden, Saksonija, nakon što je morao da pobegne iz Brandenburga - Avgust II Jaki zahteva od njega da proizvodi zlato (pomaže fon Čirnhausu da proizvodi porcelan 1708. godine, Majsenski porcelan).
Decembar
[uredi | uredi izvor]- decembar — Izbori u Engleskoj su završeni - Vigovci dobijaju na snazi, koji su za rat sa Francuskom.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]Avgust
[uredi | uredi izvor]- 5. novembar — Pjetro Falka Longi, italijanski slikar.
- 27. novembar — Anders Celzijus, švedski astronom.
Smrti
[uredi | uredi izvor]Maj
[uredi | uredi izvor]Dani sećanja
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]