2013
Izgled
| Milenijum: | 3. milenijum |
|---|---|
| Vekovi: | |
| Decenije: | |
| Godine: | |
2013. je bila prosta godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Januar
[uredi | uredi izvor]- 7. januar — Grupa Srba uhapšena u Gračanici, žale se da su bili zlostavljani.
- 9. januar — Eksplozija ispod teretnog voza kod Podsuseda, dva dana kasnije i na autobuskoj stanici u Stenjevcu - osumnjičeni povređen.
- 11. januar — Operacija Serval: Francuska vojska je započela petomesečnu vojnu operaciju u ratu u Maliju sa ciljem uklanjanja islamističkih i separatističkih pobunjenika u severnom Maliju.
- 14. januar — Eksplozijom uništen spomenik pripadnicima Armije BiH u Mostaru.
- 16. januar — 39 stranih radnika i jedan čuvar su poginuli u talačkoj krizi u postrojenju za vađenje prirodnog gasa u Alžiru.
- 16. januar — Premijer Hrvatske Zoran Milanović u svojoj prvoj poseti Beogradu.
- 19. januar — Završena talačka kriza u In Amenasu, istočni Alžir - ubijeno 29 militanata, stradalo i bar 49 stranih talaca.
- 20. januar — U Preševu uklonjen spomenik pripadnicima OVPMB, slede rušenja srpskih nadgrobnih spomenika na Kosovu.
- 22. januar — Parlamentarni izbori u Izraelu, tesna većina za premijera Benjamina Netanjahua.
- 23. januar — Britanski premijer Dejvid Kameron najavio referendum o izlasku iz EU do 2017, ako konzervativci pobede na sledećim izborima.
- 25. januar — Neredi u Port Saidu nakon osude 21 navijača na smrt zbog prošlogodišnjih nereda na stadionu - u protestima gine 29 osoba; ovo se nadovezuje na krvave nerede u Suecu povodom godišnjice revolucije, predsednik Morsi uvodi vanredno stanje u tri provincije 27. 1..
- 25. januar — Ministar bez portfelja u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin i prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić usaglasili su i potpisali koalicioni sporazum, šest meseci nakon što je taj dokument dobio načelnu saglasnost svih stranaka koje čine Vladu Srbije.[1]
- 26. januar — Miloš Zeman je prvi direktno izabrani predsednik Češke.
- 27. januar — Požar u noćnom klubu u južnom brazilskom gradu Santa Maria, najmanje 231 poginuli.
- 27. januar — Novak Đoković treći put zaredom osvojio Australian Open.
Februar
[uredi | uredi izvor]- 2. februar — Antisrpski protesti u Vukovaru protiv uvođenja ćiriličnih natpisa.
- 2. februar — Afera zbog sastanaka premijera Srbije Ivice Dačića sa članom Šarićevog klana.
- 6. februar — U Briselu prvi susret lidera Srbije i Kosova Tomislava Nikolića i Atifete Jahjage.
- 6. februar — U Tunisu ubijen sekularni političar Čokri Belaid, što izaziva nerede.
- 11. februar — Papa Benedikt XVI objavio da napušta položaj iz zdravstvenih razloga.
- 12. februar — Severna Koreja izvela treću nuklearnu probu.
- februar - Skandal u UK i drugim zemljama EU sa konjskim mesom označenim kao govedina; u ex-Yu regionu povećan nivo aflatoksina u mleku.
- 15. februar — Asteroid 2012 DA14 je prošao rekordno blizu Zemlje. — U gradu Čeljabinsk 1491 osoba je povređena pucanjem stakala koje je izazvao pad meteorita.
- 15. februar — Afera "Snimak" u Crnoj Gori: DPS koristi budžetska sredstva za zapošljavanje svojih članova i povećanje broja glasova
- 18. februar — Skupovi u više crnogorskih gradova povodom ubistva dva brata u Baru.
- 20. februar — Bugarska vlada Bojka Borisova dala ostavku nakon protesta zbog poskupljenja struje.
- 24. februar — 85. dodela Oskara: najbolji film je Argo, tri nagrade od sedam nominacija, Life of Pi čet
- 28. februar
- Papa Benedikt XVI se povukao sa mesta rimskog pape
- Vlada Srbije je odobrila podizanje dozvoljene koncentracije aflatoksina u mleku i mlečnim proizvdima sa 0,05 na 0,5 mikrograma po kilogramu.
- Haški tribunal oslobodio svih optužbi i pustio na slobodu bivšeg generala Vojske Jugoslavije, Momčila Perišića
Mart
[uredi | uredi izvor]- 13.mart — Papska konklava 2013: izabran argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio pod imenom papa Franjo - prvi vanevropski papa od Sirijca Grgura III. (731-741), prvi iz zapadne i južne hemisfere, prvi jezuit.
- 14.mart — Si Đinping, šef KPK, potvrđen za predsednika NR Kine nakon Hu Đintaoa; sutradan za premijera potvrđen Li Kećang, nakon Ven Điabaoa.
- 16. mart — Gvajana je priznala Kosovo.
- 17.mart — Kod Kistanja napadnuti učenici Bogoslovije „Sveta tri Jerarha” u manastiru Krka.
- 19.mart — Kiparski parlament odbacio nepopularni predlog za jednokratni porez na bankarske uloge, deo paketa bail-out-a od MMF i EU vrednog 10 milijardi eura (kasnije opterećeni samo depoziti preko €100.000).
- 22.mart — Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu 2014: Hrvatska - Srbija 2:0.
- 24.mart — Pobunjenici Seleka u Centralnoafričkoj Republici zauzeli glavni grad Bangui - Fransois Bozize beži a za predsednika se proglašava Mišel Džotodija.
- 28. mart — U 20.43.20 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Pavel Vinogradov i Aleksandar Misurkin iz Roskosmosa i Kristofer Kasidi iz Nase.
- 29. mart — Klizište zarobilo 83 osobe u rudniku Gjama na Tibetu.[2]
- 31. mart — Vlada Srbije sa kompanijom "Al Dahra" iz UAE oitpisala ugovor o prodaji i zakupu zemljišta osam poljoprivrednih kombinata. Formirano preduzeće u kojem će država Srbija imati petinu vlasništvaa ostatak Al Dahra.[3]
April
[uredi | uredi izvor]- 7. april — Antisrpski protesti protiv ćirilice u Zagrebu.
- 9. april — Masakr u Velikoj Ivanči: Lj. B. (60) ubio na spavanju 13 osoba iz porodice i susedstva u selu blizu Mladenovca.
- 12. april — Miting "Stop razbijanju Srbije" u Novom Sadu povodom predložene Deklaracije o zaštiti ustavnih i zakonskih prava Vojvodine.
- 14. april — Predsednički izbori u Venecueli: Čavezov naslednik Nicolas Maduro pobedio sa 50,78% glasova.
- 15. april — Bombaški napad na Bostonski maraton, troje poginulih.
- 17. april — U Segedinu napadnuti političar Čedomir Jovanović i njegovi prijatelji od strane režimskih huligana. Teže povređen Srđan Ćešić.
- 17. april — Srbija dobila status posmatrača u ODKB.
- 19. april — U Briselu parafiran Prvi sporazum o principima normalizacije odnosa između Beograda (Srbija) i Prištine (Kosovo).
- 22. april — Sinod SPC usvojio ostavku episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende.
- 24. april — 1.129 osoba je poginulo, a oko 2.500 je povređeno u urušavanju zgrade u mestu Savar u Bangladešu.
- 26. april — Uhapšen predsednik FBiH Živko Budimir pod optužbom za primanje mita, kao i još 18 osoba (akcije Patriot, Pravda i Memory).
- 29. april — Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izrazio je na BHT1 žaljenje zbog svih zločina počinjenih nad Bošnjacima. Nikolić se izvinio građanima BiH "zbog svih zločina koje su počinili Srbi iz njegove države tokom rata". "Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda počinio bilo koji pojedinac iz našeg naroda", kazao je Nikolić. On je istakao da "sve što se dešavalo u ratu u bivšoj Jugoslaviji ima karakteristike genocida".[4]
- 29. april — Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar odbrane Aleksandar Vučić boravio je u zvaničnoj poseti Hrvatskoj. Vučić je u Zagrebu razgovarao sa hrvatskim predsednikom Ivom Jospiovićem o bilateralnim odnosima, kao i o evrointegracijama Srbije.[5]
- 30. april — Kraljica Beatriks od Holandije abdicirala i presto prepustila svom najstarijem sinu Vilemu-Aleksandru
Maj
[uredi | uredi izvor]- 5. maj — Izraelski raketni udar u blizini Damaska.
- 6. maj — Na Kosovu uhapšen "narko-bos" Naser Keljmendi.
- 6. maj — Tri žene u Klivlandu oslobođene nakon decenijskog zatočeništva.
- 8. maj — Aleks Ferguson objavio da se povlači s čela FK Mančester junajted, posle 26 godina i 38 trofeja.
- 11. maj — Izbori u Pakistanu za prvi civilni prenos vlasti u istoriji zemlje, najviše glasova za partiju bivšeg premijera Navaza Šarifa (ponovo premijer od 5. 6.).
- 11. maj — U turskom mestu Reyhanli na sirijskoj granici dve auto-bombe odnose najmanje 46 života.
- 15. maj — Erupcija vulkana Popokatepetl u Meksiku
- 15. maj — Prvostepene presude "stečajnoj mafiji" pred Specijalnim sudom u Beogradu: od 34 optužena 16 osuđeno na kazne od jedne do devet godina.
- 17. maj — Francuski predsednik potpisao zakon kojim su omogućeni istospolni brakovi.
- 14 — 18. maj — Eurosong 2013. u Malmeu, Švedska - pobeda danske predstavnice Emelie de Fores.
- 22. maj — Premijeri Ivica Dačić i Hašim Tači postigli načelni dogovor o primeni Briselskog sporazuma.
- 24. maj — Predsednici Srbije i Rusije Tomislav Nikolić i Vladimir Putin potpisali u Sočiju Deklaraciju o strateškom partnerstvu.
- 26. maj — Na Oplencu sahranjeni preneti ostaci kralja Petra II, kraljica Marije i Aleksandre i kraljevića Andreja.
- 28. maj — U 20.31.24 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Fjodor jurčihin iz Roskosmosa, Karen Najberg iz Nase i Luka Parmitano iz agencije Esa.
- 29. maj — Prvostepena presuda čelnicima Herceg-Bosne pred Haškim tribunalom: Jadranko Prlić 25 godina, Bruno Stojić, Milivoj Petković i Slobodan Praljak po 20, Valentin Ćorić 16 i Berislav Pušić 10 godina.
- 29. maj — Tanzanija je priznala Kosovo.
- 30. maj — Haški tribunal oslobodio svih optužbi Jovicu Stanišića i Franka Simatovića.
- 30. maj — U međunarodnoj policijskoj akciji u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Holandiji, uhapšeno je više osoba zbog šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu.[6]
Jun
[uredi | uredi izvor]- 1. jun — Tornado pogodio Oklahomu.
- 1. jun — Finale evropskog vaterpolo Final Four-a u Beogradu: Crvena zvezda - Jug 8:7.
- 5. jun — Sirijska vojska uz pomoć libanskog Hezbolaha zauzela Al-Kusayr nakon tronedeljne opsade.
- 6/7. jun — Protest zbog matičnih brojeva blokirao zgradu Paralamentarne skupštine BiH.
- 11. jun — Jemen je priznao Kosovo.
- 11. jun — Grčka vlada privremeno ugasila javni servis ERT.
- 12. jun — Veliki požar u postrojenju za preradu peradi u Dehui-u, u koneskoj provinciji Đilin, ubivši najmanje 119 ljudi i povredivši više od 54.[7]
- 14. jun — Otvoren most Vidin-Kalafat na koridoru IV.
- 14. jun — Hrvatski Agrokor kupuje 53,12% Merkatora.
- 14. jun — Na iranskim predsedničkim izborima u prvom krugu pobeđuje klerik Hasan Rohani, opisan kao umeren.
- 19. jun — U Crnoj Gori, opština Petnjica je izdvojena iz Berana.
- 23. jun — Edvard Snouden, razotkrivač programa PRISM, doleteo iz Hong Konga u Moskvu.
- 23. jun — Parlamentarni izbori u Albaniji, pobeda opozicionog Saveza za evropsku Albaniju Edi Rame.
- 23. jun — Rumunski autobus sleteo u kanjon reke Morače, 18 poginulih.
- 24. jun — Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni je proglašen krivim zbog zloupotrebe vlasti i seksa sa maloletnom prostitutkom i osuđen na sedam godina zatvora.
- 24. jun — U Srbiji poništena mala matura zbog provaljenog testa iz matematike.
- 26. jun — Egipat je priznao Kosovo.
- 29. jun — Salvador je priznao Kosovo.
Jul
[uredi | uredi izvor]- 1. jul — Hrvatska je postala 28. punopravna članica Evropske unije.
- 3. jul — Egipat: nakon četvorodnevnih masovnih protesta i sukoba, vojska zbacila predsednika Muhameda Mursija i suspendovala ustav, obećani izbori.
- 4. jul — U Zvečanu osnovana Privremena skupština KiM.
- 6. jul — Kanadski grad Lak Megantik (Kvebek) opustošen u udesu odbeglog voza koji je prevozio naftu.
- 7. jul — Uveče okršaj srpske žandarmerije i kosovskih šumokradica kod kuršumlijskog sela Borovac - ranjeno šest Albanaca.
- 8. jul — Pred kasarnom Predsedničke garde u Kairu ubijeno preko 50 pristalica zbačenog predsednika Morsija.
- 13. jul — Slučaj Trayvon Martin: susedski stražar George Cimerman koji ga je ubio oslobođen optužbi, što dovodi do protesta u SAD.
- 17. jul — Smenjen komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić, nakon nekoliko krivičnih dela u koje su bili umešani žandarmi.
- 18. jul — Američki grad Detroit objavio bankrot.
- 18. jul — Aleksandar Mitrović, sin Željka Mitrovića, je pregazio 17-ogodišnju devojku Andreju Bojanić na pešačkom prelazu. Prošavši kroz crveno svetlo, pobegao je sa mesta nesreće.
- 22. jul — Rođen Princ Džordž od Kembridža, član Britanske kraljevske porodice, sin princa Vilijama i Ketrin Midlton
- 24. jul — U iskliznuću voza kod španskog grada Santijago de Kompostela poginulo je 80 osoba, a povređeno oko 140.
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 1. avgust — Etihad Ervejs predstavio novu kompaniju Er Srbija (bivši Jat Airvejs) i potpisao ugovor sa vladom Srbije (leti od sledećeg oktobra).
- 1. avgust — UEFA Euro U-19 u Litvaniji: Srbija prva.
- 1. avgust — Trgovinski Sporazum o pridruživanju između EU i Centralne Amerike privremeno se primenjuje od 1. avgusta 2013. sa Hondurasom, Nikaragvom i Panamom, od 1. oktobra sa Kostarikom i El Salvadorom, a od 1. decembra sa Gvatemalom. Smanjuje carine i povećava efikasnost carinskih postupaka.[8]
- 3. avgust — Robert Mugabe dobio osmi mandat predsednika Zimbabvea na izborima osporene regularnosti.
- 8. avgust — Kina odobrila kredit Vladi Srbije od 334 miliona dolara za Koridor 11.[9]
- 14. avgust — Egipatske službe bezbednosti su napale dva kampa pristalica zbačenog predsednika Muhameda Morsija u Kairu, što je dovelo na najmanje 683 mrtvih i uvođenja vanrednog stanja.
- 25. avgust — Vlada Srbije donela je rešenje kojim je prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić imenovan za predsednika Komiteta za saradnju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Mlađan Dinkić za zamenika predsednika[10].
- 29. avgust — Haški tribunal oslobodio bivšeg generala VJ Dragoljuba Ojdanića nakon odsluživanja dve trećine kazne
- 30. avgust — Haški tribunal oslobodio bivšeg predsednika Narodne Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika nakon odsluživanja dve trećine kazne
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 1. septembar — Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Srbije.
- 5. septembar — Sastanak grupe G20 industrijski razvijenih zemalja u Sankt Peterburgu
- 9. septembar — Parlamentarni izbori u Norveškoj 2013.
- 13. septembar — Novi ministar privrede u Vladi Ivice Dačića Saša Radulović, odmah po preuzimanju funkcije zatražio je smenu većine direktora javnih preduzeća i republičkih agencija iz svog resora.
- 24. septembar — Tajland je priznao Kosovo.
- 25. septembar — U 20.58.50 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Oleg Kotov i Sergej Rizanski iz Roskosmosa i Majkl Hopkins iz Nase.
- 28. septembar — Održana je parada ponosa u 10 časova u beogradskom parku Manjež.[11]
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 6. oktobar — U Nišu održana centralna proslava 1700-godišnjice Milanskog edikta, Svetu liturgiju služio patrijarh carigradski Vartolomej, uz sasluženje poglavara i predstavnika pravoslavnih crkava.
- 6. oktobar — Iz pobunjeničkih položaja u predgrađu Damaska, granatiran je najveći hrišćansi kraj grada poznat kao Asa, u kome se nalazi i crkva Antiohijske patrijaršije. U napadu je poginulo 8, a povređeno 24 osobe. Većina žrtava su hrišćani, jer je napad izvršen u vreme kada su u hramovima vršena bogosluženja.
- 7. oktobar — Osveštana Saborna crkva u Podgorici, najveća u Crnoj Gori.
- 8. oktobar — Fabrika lekova „Habit farm” u Prilikama kod Ivanjice, koja je u stečaju zbog duga od 126 miliona evra, prodata je na javnom nadmetanju po početnoj ceni od 119,95 miliona dinara.[12]
- 16. oktobar — Predsednik Hrvatske Ivo Josipović u zvaničnoj posjeti Beogradu.
- 18. oktobar — Slučaj "tajanstvene devojčice" Marije, pronađene dva dana ranije u romskom naselju grčke Farsale - zbog svetle puti se mislilo da je oteta, ali je zapravo iz bugarske romske porodice.
- 23. oktobar — Objavljeno da je američka NSA prisluškivala mobilni telefon kancelarke Angele Merkel, zbog sumnji za veze sa Rusima.
- 26. oktobar — Prvi let kompanije Air Serbia - za Abu Dabi.
- 27. oktobar — Na predsedničkim izborima u Gruziji pobedio Georgi Margvelašvili, saveznik Bidzine Ivanišvilija.
- 29. oktobar — Otvoren železnički tunel Marmaray ispod Bosfora.
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 3. novembar — Lokalni izbori na Kosovu. U severnoj Kosovskoj Mitrovici na nekim mestima razbijene glasačke kutije (glasanje se ponavlja 17. 11.).
- 3. novembar — Hibridno pomračenje Sunca: prstenasto na početku iznad zapadnog Atlantika, zatim totalno iznad ostatka Atlantika i Afrike.
- 4. novembar — Gradsko veće Vukovara izbacilo odredbu o dvojezičnosti (protivno državnom zakonu) i ukinulo ćirilicu.
- 5. novembar — Iz Indije lansirana Misija Marsovog orbitera, neformalno nazvana Mangalijan.
- 7. novembar — U 04.14.15 UTC raketom Sojuz sa kosmodroma Bajkonur lansirana tročlana posada ka Međunarodnoj svemirskoj stanici. Posadu su činili Mihail Tjorin iz Roskosmosa, Ričard Mastrakio iz Nase i Koiči Vakata iz agencije JAXA.
- 8. novembar — Supertajfun Haiyan/Jolanda, jedan od najjačih zabeleženih (brzina vetra 87 m/s s udarima do 104 m/s), pogađa Filipine, naročito grad Takloban i odnosi hiljade života uz veliko razaranje.
- 9. novembar — Najveći zrakoplov na svijetu Antonov An-225 sletio u Zagreb kako bi prevezao "Končarov" transformator od 140 tona na Filipine.
- 10. novembar — Milunka Savić prenesena u Aleju velikana 40 godina nakon smrti.
- 10 - 11. novembar — Nevreme u Hrvatskoj, na Krčkom mostu zabeležen udar bure od 220 km/h (61 m/s).
- 12. novembar — Uhapšen Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske privredne komore.
- 15. novembar — U Tripoliju došlo do sukoba građana i oružane milicije, preko 40 mrtvih.
- 18. novembar — Lansirana NASA-ina misija istraživanja Marsa MAVEN.
- 18. novembar — Vukovarski skandal - predsednici Republike Hrvatske Ivo Josipović, Hrvatskog sabora Josip Leko i Vlade Zoran Milanović, su spriječeni na putu prema odavanju počasti žrtvama Vukovara. Blokadu je izvršio Stožer za obranu hrvatskog Vukovara.
- 20. novembar — Na narednim parlamentarnim i pokrajinskim izborima Srpski pokret obnove pružiće bezrezervnu podršku Srpskoj naprednoj stranci, najavio lider SPO Vuk Drašković.[13]
- 21. novembar — Ukrajina suspendovala pregovore o trgovačkoj asocijaciji sa EU (uslovljavano puštanjem Julije Timošenko iz zatvora) - dolazi do višednevnih protesta (Evromajdan).
- 21. novembar — U rušenju krova supermarketa u Rigi poginule 54 osobe.
- 23. novembar — NR Kina uspostavila Identifikacionu zonu vazdušne odbrane u Istočnom kineskom moru.
- 24. novembar — Zvanični početak radova na gasovodu Južni tok u Srbiji kod Šajkaša.
- 24. novembar — Iranski nuklearni program: u Ženevi postignut privremeni šestomesečni sporazum Irana i šest sila - delimično popuštanje sankcija u zamenu za ograničeno obogaćivanje uranijuma.
- 27. novembar — Italijanski Senat izbacio Silvija Berluskonija iz parlamenta zbog osude za poresku prevaru.
- 29. novembar — Treći samit Istočnog partnerstva u Vilniusu: Gruzija i Moldavija parafirale sporazum o asocijaciji sa EU (Jermenija i Ukrajina ranije odustale).
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 1. decembar — Na predlog Vlade Srbije u dogovoru sa MMF-om uvedena je zabrana zapošljavanja u javnom sektoru u Srbiji, koja je dugoročno dovela do negativnih posledica u radu državnih organa.[14]
- 8. decembar — Evropsko prvenstvo u krosu 2013. održano u Beogradu
- 9. decembar — Vladimir Cvijan je najavio da će se kandididovati za predsednika SNS.[15]
- 12. decembar — Pogubljen Jang Sung-Tek, Kim Jong-Unov teča, za koga se mislilo da je broj 2 u režimu Severne Koreje.
- 13. decembar — Snežna oluja u Jerusalimu, sneg pao i u Kairu, nevolja za sirijske izbeglice u Libanu.
- 16. decembar — Južni Sudan: nakon sukoba predsednika Kira i bivšeg potpredsednika Machara dolazi do borbi između naroda Dinka i Nuer, → Građanski rat u Južnom Sudanu odnosi stotine hiljada mrtvih u borbama i ratnim okolnostima.
- 17. decembar — Sastanak Putin - Janukovič u Moskvi: Rusija će smanjiti cenu gasa za trećinu i kupiti ukrajinskih obveznica za 15 milijardi dolara (protesti "Evromajdan" i dalje traju).
- 17. decembar — Angela Merkel započinje treći kancelarski mandat, sada na čelu velike koalicije sa SPD.
- 17. decembar — MUP Srbije, po nalogu tužilaštva izvršio je inspekcijski nadzor silosa porodične firme poslanika Marjana Rističevića gde se čuvaju robne rezerve i tom prilikom utvrdili da tamo nedostaje oko tri hiljade tona kukuruza iz robnih rezervi. Procenjuje se da šteta pričinjena državi iznosi oko milion evra.[16]
- 17. decembar — Korupcijski skandal u Turskoj: pritvoreno 47 osoba, među kojima i sinovi trojice ministara.
- 18. decembar — Savet ministara EU odlučio da 21. januara počnu pregovori o članstvu sa Srbijom (Evropski savet potvrđuje dva dana kasnije).
- 18. decembar — Američki Sistem federalnih rezervi odlučio da počne postepeno smanjivanje ekonomskog stimulusa.
- 19. decembar — Lansirana evropska svemirska opservatorija Gaia čiji je cilj stvaranje 3D kataloga milijardu zvezda.
- 20. decembar — Bivši ruski tajkun Mihail Hodorkovski pušten iz zatvora predsedničkim ukazom; narednih dana puštene i preostale članice Pusi Riota i aktivisti Grinpisa.
- 29. decembar — Mihael Šumaher doživeo nesreću na skijanju nakon koje se nalazi u dužoj indukovanoj komi.
- 29 - 30. decembar — Teroristički napadi u Volgogradu, na železničku stanicu i trolejbus.
- 30. decembar — Vladimir Cvijan je napustio SNS i podneo ostavku na sve stranačke funkcije. Nastavio je da deluje kao nezavisni poslanik sve dok mu se mandat nije završio raspisivanjem vanrednih izbora u maju 2014. godine.[17]
- 30. decembar — DR Kongo: pristalice samoproglašenog proroka Paula Josefa Mukungubile napale TV stanicu, aerodrom i vojnu bazu u Kinšasi.
- 31. decembar — Grupa Islamska država u Iraku i Šamu zauzela delove Faludže i Ramadija u Iraku nakon povlačenja iračke vojske koja se juče sukobljavala sa sunitskim plemenskim milicijama.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 22. jul — Princ Džordž od Kembridža, član Britanske kraljevske porodice, sin princa Vilijama i Ketrin Midlton
Smrti
[uredi | uredi izvor]Januar
[uredi | uredi izvor]- 1. januar — Slobodan Rakitić, srpski pesnik i političar (*1940)[18]
- 3. januar — Čedomir Janić, istoričar vazduhoplovstva, pilot, padobranac, vazduhoplovni modelar (*1934)
- 4. januar — Zoran Žižić, crnogorski političar i nekadašnji premijer SRJ (*1951)[19]
- 5. januar — Tomas Din, najstarija osoba u Engleskoj (*1902)
- 9. januar — Džejms M. Bjukenan, američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade (*1919)
- 14. januar — Konrad Bejn, kanadsko-američki glumac (*1923)[20]
- 15. januar — Margarita od Badena, prva supruga princa Tomislava Karađorđevića (*1932)
- 18. januar — Dušan Dukić, geograf, profesor hidrologije i klimatologije na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (*1923)
- 25. januar — France Popit, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Slovenije (*1921)
- 26. januar — Rade Bulat, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije (*1920)
Februar
[uredi | uredi izvor]- 7. februar — Krsto Papić, jugoslovenski i hrvatski filmski reditelj crnogorskog porekla (*1933)[21]
- 8. februar — Josif Tatić, srpski glumac (*1946)[22]
- 13. februar — Mića Orlović, srpski televizijski i radio voditelj i novinar (*1934)[23]
- 19. februar — Dinko Tucaković, srpski filmski reditelj, scenarista i kritičar (*1960)[24]
- 24. februar — Tanja Bulatović, srpska književnica, prevodilac, novinarka i ratna reporterka (*1964)
- 25. februar — Milan Velimirović, srpski problemista (*1952)
- 26. februar — Dobrivoje Trivić, jugoslovenski fudbaler (*1943)[25]
Mart
[uredi | uredi izvor]- 5. mart — Ugo Čavez, predsednik Venecuele (*1954)[26]
- 12. mart — Klajv Ber, bubnjar benda Ajron mejden (*1957)[27]
- 19. mart — Branislav Bato Vuksanović, šansonjer iz Herceg Novog (*1953)
- 26. mart — Tibor Živković, srpski istoričar (*1966)
April
[uredi | uredi izvor]- 3. april — Hamid Isljami, srpski književnik goranskog porekla (*1959)
- 4. april — Rodžer Ibert, američki filmski kritičar i scenarista (*1942)[28]
- 6. april — Bigas Luna, španski reditelj (*1946)[29]
- 6. april — Veljko Despotović, srpski i jugoslovenski filmski i televizijski scenograf (*1931)[30]
- 8. april — Margaret Tačer, britanska političarka i nekadašnja premijerka (*1925)[31]
Maj
[uredi | uredi izvor]- 2. maj — Ivan Turina, hrvatski fudbalski golman (*1980)[32]
- 2. maj — Džef Haneman, američki gitarista (*1964)[33]
- 4. maj — Kristijan de Duv, citolog i biohemičar (*1917)
- 6. maj — Đulio Andreoti, italijanski političar, (*1919)[34]
- 7. maj — Mato Ergović, hrvatski glumac (*1927)[35]
- 17. maj — Horhe Rafael Videla, vojni diktator (*1925)
- 24. maj — Antonio Pučades Kasanova, španski fudbaler (*1925)[36]
Jun
[uredi | uredi izvor]- 12. jun — Vladimir Jevtović, srpski glumac i pedagog (*1947)[37]
- 12. jun — Džiroemon Kimura, najstariji muškarac u istoriji (*1897)
Jul
[uredi | uredi izvor]- 2. jul — Daglas Engelbart američki pronalazač (*1925)
- 5. jul — Džejms Makubri najstariji muškarac (*1901)
- 9. jul — Željko Malnar, hrvatski pustolov (*1944)[38]
- 12. jul — Milorad Unković srpski ekonomista (*1945)[39]
- 13. jul — Kori Montit, kanadski glumac (*1982)[40]
Avgust
[uredi | uredi izvor]- 8. avgust — Karen Blek, američka glumica (*1939)[41]
- 10. avgust — Laslo Čatari, ratni zločinac (*1915)
- 18. avgust — Deže Đarmati, mađarski vaterpolista (*1927)
- 19. avgust — Mirko Kovač, srpski pisac (*1938)[42]
- 24. avgust — Džuli Haris, američka glumica (*1925)[43]
Septembar
[uredi | uredi izvor]- 2. septembar — Frederik Pol, američki pisac (*1919)
- 24. septembar — Slava Ivančević, navodno najstarija osoba u Srbiji ikad (*1894?)
Oktobar
[uredi | uredi izvor]- 3. oktobar — Sergej Belov, košarkaš (*1944)[44]
- 4. oktobar — Vo Ngujen Đap, vijetnamskki general (*1911)
- 12. oktobar — Jovan Ristić, televizijski reditelj (*1939)[45]
- 16. oktobar — Vojislav Lubarda, srpski književnik (*1930)
- 20. oktobar — Jovanka Broz, supruga Josipa Broza Tita (*1924)
- 23. oktobar — Dolores Lambaša, hrvatska televizijska, pozorišna i filmska glumica (*1981)[46]
- 27. oktobar — Milutin Baltić, učesnik NOR, hrvatski političar i narodni heroj Jugoslavije. (*1920)
- 28. oktobar — Aleksandar Tijanić, srpski novinar i direktor Radio televizije Srbije (*1949)
- 29. oktobar — Srđa Popović, beogradski advokat (*1937)
- 30. oktobar — Janoš Tot, srpski glumac (*1961)[47]
- 30. oktobar — Kalina Danilović, navodno najstarija osoba u Srbiji (*1900?)
Novembar
[uredi | uredi izvor]- 2. novembar — Zlatko Crnković, hrvatski prevodilac (*1931)
- 2. novembar — Milanko Renovica, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije (*1928)
- 10. novembar — Dragomir Čumić, srpski glumac (*1937)[48]
- 30. novembar — Pol Voker, američki glumac (*1973)[49]
Decembar
[uredi | uredi izvor]- 5. decembar — Nelson Mandela, južnoafrički političar (*1918)[50]
- 15. decembar — Džoun Fontejn, britansko-američka glumica (*1917)[51]
- 19. decembar — Ružica Sokić, srpska glumica (*1934)[52]
- 23. decembar — Mihail Kalašnjikov , Konstruktor oružja poznat po pušci AK-47-„Kalašnjikov“ (*1919)
- 31. decembar — Ljubomir Tadić, akademik i član SANU (*1925)[53]
Nobelove nagrade
[uredi | uredi izvor]- Fizika — Piter Higs i Fransoa Angler
- Hemija — Martin Karplus, Majkl Levit i Erij Voršel
- Medicina — Džejms Rotman, Rendi Šekman i Tomas Zidhof
- Književnost — Alis Manro
- Mir — Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW)
- Ekonomija — Eugen Fama, Lars Peter Hansen i Robert Šiler
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ bosniak (2013-01-25). „Ugljanin se dogovorio sa Vučićem - Ostaje ministar u Vladi”. Sandžak PRESS (na jeziku: bošnjački). Приступљено 2026-01-22. [mrtva veza]
- ^ „Tibet mine landslide: Rescue workers recover more bodies”. BBC News (na jeziku: engleski). 2013-04-01. Приступљено 2026-06-29.
- ^ „"Ал Дахра" оживљава комбинате”. РТС (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-10-19.
- ^ Бета. „Бета: Десет најважнијих догађаја у Србији у 2013. години”. Нова српска политичка мисао (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-01-18.
- ^ „Вучић у Загребу”. РТС (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-01-19.
- ^ Чарнић, Д.. „Ухапшена међународна „кокаинска група””. Politika Online. Приступљено 2026-05-22.
- ^ VP, Nina (2022-07-18). „5 Najgorih katastrofa u Kini koje je izazvao čovjek - Pripovjedač”. pripovjedac.com (na jeziku: hrvatski). Приступљено 2026-06-19.
- ^ Access2Markets”. trade.ec.europa.eu. Приступљено 2026-07-20.
- ^ Танјуг. „Кина одобрила кредит од 334 милиона долара за Коридор 11”. Politika Online. Приступљено 2026-07-10.
- ^ „Динкић задужен за сарадњу са Емиратима”. РТС (na jeziku: srpski). Приступљено 2025-07-23.
- ^ Вујичић, Јелена С. (2022). „Семантичке карактеристике придјева са значењем цјелости у кинеском језику и њихови еквиваленти у српском језику”. Српски језик : студије српске и словенске. 27 (1): 631—643. ISSN 0354-9259. doi:10.18485/sj.2022.27.1.34.
- ^ „Фабрика лекова продата за 120 милиона динара”. Politika Online. Приступљено 2026-11-11.
- ^ „Drašković: SPO ubuduće u koaliciji sa SNS”. www.021.rs (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-06-19.
- ^ Adria, Bloomberg (2026-01-15). „Cena zabrane zapošljavanja u javnom sektoru - slabiji kadar i veći troškovi”. Euronews.rs (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-01-17.
- ^ Tanjug. „Cvijan se kandiduje za predsednika SNS”. Politika Online. Приступљено 2026-03-20.
- ^ Jevtić, Ž (2013-12-17). „Misterija nestajućeg kukuruza: Marjan Rističević sa ženom na saslušanju”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-07-10.
- ^ Tanjug. „Cvijan napustio SNS”. B92.net (na jeziku: srpski). Приступљено 2026-03-20.
- ^ „Слободан Ракитић” (na jeziku: srpski).
- ^ „Preminuo Zoran Žižić”. web.archive.org. 25. 1. 2013. Архивирано из оригинала 25. 01. 2013. г. Приступљено 03. 02. 2025.
- ^ „Conrad Bain”. IMDb.
- ^ „Krsto Papic”. IMDb.
- ^ „Josif Tatic”. IMDb.
- ^ „Mica Orlovic”. IMDb.
- ^ „Dinko Tucakovic”. IMDb.
- ^ „Trivić Dobrivoje”. reprezentacija.rs. 22. 1. 2010.
- ^ „Hugo Chavez”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 10. 1. 2025.
- ^ „Clive Burr”. IMDb.
- ^ „Roger Ebert”. IMDb.
- ^ „Bigas Luna”. IMDb.
- ^ „Veljko Despotovic”. IMDb.
- ^ „Margaret Thatcher”. IMDb.
- ^ „Ivan Turina”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski).
- ^ „Jeff Hanneman”. IMDb.
- ^ „Giulio Andreotti”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 10. 1. 2025.
- ^ „Ergović, Mato - Gavella”. www.gavella.hr.
- ^ „Antonio Puchades”. www.transfermarkt.com (na jeziku: engleski).
- ^ „Vladimir Jevtovic”. IMDb.
- ^ „Zeljko Malnar”. IMDb.
- ^ „Preminuo bivši gradonačelnik Beograda Milorad Unković”. web.archive.org. 15. 7. 2013. Архивирано из оригинала 15. 07. 2013. г. Приступљено 03. 02. 2025.
- ^ „Cory Monteith”. Biography. 14. 5. 2021.
- ^ „Karen Black”. IMDb.
- ^ „Mirko Kovač”. fraktura.hr.
- ^ „Julie Harris”. IMDb.
- ^ „Sergey Belov”. web.archive.org. 2. 12. 2016. Архивирано из оригинала 26. 02. 2009. г. Приступљено 03. 02. 2025.
- ^ „Jovan Ristic”. IMDb.
- ^ „Dolores Lambasa”. IMDb.
- ^ „Janos Tot”. IMDb.
- ^ „Dragomir Cumic”. IMDb.
- ^ „Paul Walker”. IMDb.
- ^ „Nelson Mandela”. IMDb.
- ^ „Joan Fontaine”. IMDb.
- ^ „Ruzica Sokic”. IMDb.
- ^ „Љубомир ТАДИЋ”. web.archive.org. 5. 3. 2016. Архивирано из оригинала 05. 03. 2016. г. Приступљено 03. 02. 2025.